Benjamin Kallay: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 89:
== Ministar financija Austrougarske i upravitelj BiH ==
 
Veliki ustanak protiv austrougarske okupacije izbio je u BiH 1882. Doveo je pod pitanje uspješnost cijele okupacije, unatoč visokim troškovima za vojsku. Neki su parlamentarci čak pozivali na neobuzdavanje ustanka. Međutim, ustanak je ipak bio ugušen, a brojno muslimansko i srpsko stanovništvo iselilo se iz BiH u susjedne zemlje.<ref name=MilojkovicDjuric211/>
 
Kallay je 5. lipnja 1882. imenovan ministrom financija Austrougarske. Imao je zadatak da vrati mir i učvrsti austrougarsku vlast u BiH. Od njega se očekivalo da napravi plan za dugoročnu austrougarsku vlast u BiH i postepenu integraciju te zemlje u Austrougarsku Monarhiju. Kao najveći predstavnik austrougarske vlasti u BiH, Kallay je zastupao interese Dvojne Monarhije, međutim, kao povjesničar, davao je filozofiju svojoj vlasti.<ref name=MilojkovicDjuric211>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 211.</ref>
 
U vrijeme kada su se službenici njegovih godina i sličnog porijekla pomirili s rastućim [[Liberalizam|liberalizmom]], Kallay je ostao privržen [[Neoapsolutizam|neoapsolutizmu]]. Vjerovao je u civilizacijsku misiju Austrougarske Monarhije u BiH i radio na tome da BiH oblikuje u skladu sa svojom vizijom prosvijetljene europske države i društva. Promicao je ekonomski razvoj, usvajanje zapadnih vrijednosti, modernizaciju kulture, te upravnu i pravnu reformu.<ref>Donia, 2003., str. 151. - 152.</ref> Kako je držao da je BiH prožeta više istočnjačkim duhom nego zapadnjačkim idejama, smatrao je da nove institucije i inovacije treba pažljivo uvoditi imajući u obziru okolnosti. Austrougarske vlasti već su ranije radile na izumu bošnjačke nacije i bosanskog jezika, prvo nazvanog zemaljskim, pa potom i bosanskim. Kallay je želio učvrstiti ovakvu politiku obilježavajući Bosnu i Hercegovinu kao zasebnu povijesnu specifičnost.<ref name=MilojkovicDjuric212>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 211. - 212.</ref>
 
Unatoč njegovom afinitetu prema Srbima, Kallay se slagao s većinom austrougarskih službenika da [[Kraljevina Srbija|Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] predstavljaju prijetnju Austrougarskoj Monarhiji. Strahovao je da bi ove dvije države mogle preko srpskog stanovništva u BiH izazvati pobunu.<ref>Donia, 2003., str. 152.</ref> Austrougarske vlasti već su ranije radile na izumu bošnjačke nacije i bosanskog jezika, prvo nazvanog zemaljskim, pa potom i bosanskim. Kallay je želio učvrstiti ovakvu politiku obilježavajući Bosnu i Hercegovinu kao zasebnu povijesnu specifičnost.<ref name=MilojkovicDjuric212/>
 
=== Vojna politika ===