Sveta Helena je rođena [[248.]], ali se ne zna točno mjesto rođenja. Kao mlada se udala za tribuna [[Konstancije I. Klor|Konstancija I. Klora]]. Dok je putovala Rimskim Carstvom rodila je sina Konstantina. Kada je Konstancije dobio naslova cezara, morao se po zakonu odreknutiodreći žene pučanke. Tako se on godine [[289.]] odrekao supruge Helene, majke cara Konstantina Velikog i oženio se Teodorom, kćerkom rimskog cara Maksimijana.
Nakon smrti Konstancija Klora [[306.]] godine na njegovo mjesto dolazi sin Konstantin. Na dvoru je Helena proglašena caricom te je kovan novac sas njezinim likom. [[Milanski edikt|Milanskim ediktom]] [[Konstantin I. Veliki]] službeno okončava vjerske progone u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]]. Helena je [[326.]] godine pronašla [[Pravi križ|Isusov križ]]. Prema predaji, tri neizlječiva bolesnika dala je položiti na tri pronađena križa. Onaj na kojem su ozdravili bio je Isusov križ. Za uspomenu na taj događaj podigla je bazilike na Isusovom grobu i na mjestu pronalaska [[Pravi križ|Kristova Križa]]. Jelena je bila tužna što joj se sin odlučio krstiti prije samog konca svoga života. Jelena je umrla [[18. kolovoza]], [[329.]] u [[Konstantinopol]]u.
== Štovanje ==
U kršćanskoj je predaji osobito čašćena kao zaštitnica kršćana. Nakon [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] onaosobito se osobito zauzimala za obilježavanje mjesta povezanih s kršćanskom vjerom u [[Sveta zemlja|Svetoj zemlji]]. Njezinim nastojanjem izgrađene su [[Bazilika Svetoga groba]] u [[Jeruzalem]]u , [[Bazilika Rođenja Isusova]] u [[Betlehem]]u i Bazilika "[[Eleona]]" na [[Maslinska gora|Maslinskoj gori]]. U hrvatskom narodu često se naziva i '''Jelena Križarica''', jer je po predaji sudjelovala u nalasku drveta [[križ]]a na kojem je [[Isus]] umro. Spomendan joj se obilježava [[18. kolovoza]].
