Ruđer Bošković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Ruđer Bošković |
|||
Redak 45:
=== Matematika ===
Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, [[infinitezimalni račun|beskonačno malim veličinama]], [[logaritam|logaritmima]] [[negativni broj|negativnih brojeva]], problemom [[tijelo maksimalne atrakcije|tijela maksimalne atrakcije]]
U prvom matematičkom radu uvodi u sfernu trigonometriju grafičku metodu za rješavanje [[trokut]]a ''Izgradnja sferne trigonometrije'' (lat. ''Trigonometriae sphaericae constructio'', 1737.). Izveo je četiri osnovne jednadžbe [[Diferencijalna geometrija|diferencijalne trigonometrije]]. U djelu ''Osnove sveukupne matematike'' (lat. ''Elementorum universae matheseos'', 1754.) donosi teoriju transformacija geometrijskih mjesta i izvornu teoriju [[čunjosječnice|čunjosječnica ili konika]] utemeljenu na sintetskoj metodi. Istraživanje temelja matematike u vezi s pitanjima i pojmovima neprekinutosti i beskonačnosti objavio je u djelu ''O naravi i upotrebi beskonačno velikih i beskonačno malih veličina'' (lat. ''De natura et usu infinitorum et infinite parvorum'', 1741.). Konačne i beskonačno daleke točke tretirao je ravnopravno kao i tvorac projektivne geometrije [[Jean-Victor Poncelet]] (1820.). Dopuštao je mogućnost postojanja različitih [[geometrija]]. Istražujući načelo neprekidnosti došao je do izričite formulacije kontinuuma realnih brojeva (''O zakonu neprekinutosti…'' – lat. ''De continuitatis lege…'', 1754.; hrvatski prijevod 1996.) prije njemačkih matematičara [[Richard Dedekind|Richarda Dedekinda]] i [[Georg Cantor|Georga Cantora]]. Naslućivao je mogućnost konstrukcije neprekinute krivulje koja nema [[tangenta|tangente]] ni u jednoj svojoj točki, a to je dokazano tek 1904. (Kochina krivulja). Budući da je naslutio probleme ''geometrije prirode'', Boškovića se može smatrati ''praocem teorije [[fraktal]]a'', matematičkog temelja [[Teorija kaosa|teorije determinističkoga kaosa]].
=== Astronomija ===
| |||