Sumer: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklopi iz |
sadržaj i vanjske poveznice |
||
Redak 1:
{{uklopi iz|Sumerani}}
[[Datoteka:Dinastico arcaico.svg|250px|desno|mini|Lokacija drevne Sumerske države.]]
[[Datoteka:Sales contract Shuruppak Louvre AO3760.jpg|250px||desno|mini|Kupoprodajni ugovor pisan [[Klinasto pismo|klinastim pismom]] na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. [[Louvre]], Pariz.]]
'''Sumer''', povijesna regija u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i jedna od najstarijih [[civilizacija]]. Naseljavali su ga [[Sumerani]], narod nepoznata podrijetla koji je stvorio prve povijesno poznate države i kulturu u [[4. tisućljeće pr. Kr.|4. tisućljeću pr. Kr.]] Razvili su poseban tip grada-države i [[klinasto pismo]].
Najstariji stanovnici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] bili su '''Sumerani'''. Svoju su državu razvili na jugu Mezopotamije. Prvi podatci o Sumeranima potječu iz 4. tisućljeća pr. Kr. Sumerani su razvili [[hramski tip grada državice]]. Najpoznatiji sumerski gradovi bili su [[Ur]], [[Uruk]], [[Nipur]], [[Lagaš]], [[Kiš (grad)|Kiš]] i [[Akad]]. Na čelu [[Polis|grada-državice]] nalazio se vladar okružen činovnicima. U središtu grada nalazio se stepenasti hram ([[zigurat]]) u kojem se odvijao čitav gospodarsko-kulturni i politički život. Sumerani nisu posjedovali dovoljne količine kamena i drveta pa su za gradnju upotrebljavali opeku. Promatrajući rast i opadanje vode u rijekama te kretanje nebeskih tijela, izradili su [[kalendar]]. ▼
== Etimologija ==
Na području Sumera pronađeni su najstariji zapisi. Najčešće se pisalo tvrdim pisaljkama po glinenim pločicama. Kako je ostajao otisak u obliku klina, njihovo je pismo nazvano [[klinasto pismo]]. Od Sumerana nam se sačuvalo najstarije književno djelo - [[Ep o Gilgamešu]].▼
Sami sebe nazivali su "ljudi crnih glava", a svoj teritorij "zemlja" ili "zemlja ljudi crnih glava", dok su Akađani njihovu zemlju nazivali "zemljom civiliziranih kraljeva". Sumer se u Knjizi postanka naziva Shinar.<ref>[http://www.ancient.eu/sumer/ Sumer - ancient.eu]</ref>
== Povijest ==
▲
Oko [[2350. pr. Kr.]] Lugalzagizi, vladar Uruka, ujedinio je Sumer i osvojio zemlje od [[Perzijski zaljev|Perzijskoga zaljeva]] do [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Nedugo potom, područje Sumera osvojio je akadski kralj [[Sargon Akađanin|Sargon Veliki]] (2334.-2279. pr. Kr.) i stvorio jedinstvenu akadsku državu. Sredinom 22. stoljeća pr. Kr. [[Gutejci]] su srušili Akadsko Carstvo i ujedno osvojili sumersko područje na jugu Mezopotamije.
Sumerani su se uspjeli naposljetku osloboditi gutejske premoći te su tijekom tkz. sumerske obnove uspotalvili vlast Treće dinastije iz Ura, čiji je začetnik kralj Ur-Namu, koji je potaknuo izgradnju velikog hramskog kompleksa posvećenog bogu Mjeseca, Sinu, zaštitniku grada Ura.
Početkom [[19. stoljeće pr. Kr.|19. stoljeća pr. Kr.]] [[Semiti|semitski]] nomadski narod [[Amorićani]] utemeljio je [[Starobabilonsko Carstvo]], zauzevši [[Babilon]], jedan od najmoćnijih gradova [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Za vladavine babilonskog kralja [[Hamurabi]]ja (1792.-1750. pr. Kr.) osvojen je Sumer koji je postao dijelom babilonske države i uskoro su Sumerani asimilirani od strane semitskih naroda kojima su ostavili u trajno nasljeđe svoje kulturne tekovine.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58747 Sumerani - Hrvatska enciklopedija]</ref>
== Književnost ==
▲Na području Sumera pronađeni su najstariji zapisi. Najčešće se pisalo tvrdim pisaljkama po glinenim pločicama. Kako je ostajao otisak u obliku klina, njihovo je pismo nazvano [[klinasto pismo]]. Počinjen se upotrebljavati oko [[3500. pr. Kr.|3500. godine pr.]] Kr. Od Sumerana nam se sačuvalo najstarije književno djelo - [[Ep o Gilgamešu]]. Nestankom Sumerana nije nestao i njihov jezik, koji se koristio u znanosti i religijskim tekstovimaa sve do [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]]
== Bilješke ==
{{izvori}}
==Poveznice==
Line 15 ⟶ 34:
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58747 Sumerani - Hrvatska enciklopedija], pristupljeno 22. prosinca 2015. {{hr icon}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/47660/ Sumerani - Proleksis enciklopedija], pristupljeno 22. prosinca 2015. {{hr icon}}
* [http://www.britannica.com/place/Sumer Sumer - Britannica Online], pristupljeno 22. prosinca 2015. {{eng icon}}
* [http://www.ancient.eu/sumer/ Sumer - ancient.eu], pristupljeno 22. prosinca 2015. {{eng icon}}
{{Mrva-pov}}
| |||