Inačica od 25. prosinca 2015. u 15:41 uredi 101.179.230.235 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 18. siječnja 2016. u 13:27 uredi ukloni ovu izmjenu Domjanovic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 5.790 edits manji ispravak, razmaci Novija izmjena →
Redak 3: == Životopis == ~~Potiče~~Potječe iz stare ugledne ulemanske obitelji. Otac mu je Abduselam Džumhur i majka Vasvija rođena Tufo. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u [[Beograd]]u, gdje mu je otac radio kao imam, a višu gimnaziju u Sarajevu [[1939]]. ~~Počeo~~Započeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi [[Petra Dobrović]]a. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji [[1947]]., a od tada surađuje kao karikaturist i ilustrator u "Ježu", "Borbi", "Vetrenjači", "Politici", "Oslobođenju", reviji "Danas", "NIN"-u kao stalni suradnik i urednik. Objavio je više od 10. 000 karikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za kazalište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije [[Hodoljublje]]. Zajedno sa [[Momo Kapor\|Momom Kaporom]] je autor knjige "Zelena čoja Montenegra".▼ ▲Napisao je scenarije za više kratkih filmova i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za kazalište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije [[Hodoljublje]]. Zajedno sa [[Momo Kapor\|Momom Kaporom]] je autor knjige "Zelena čoja Montenegra". Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu [[29. studenog]] [[1989.]] godine. U Beogradu 1970-ih, Džumhur i drugi umjetnici često su posjećivali boemski dio grada Skadarliju. Zuko je s još nekoliko umjetnika bio zadužen za renoviranje kavane [[Tri šešira]] , popularnog mjesta okupljanja boema.<ref>A Guide to The Serbian Mentality, Momo Kapor, Dereta, 2008</ref> == Bibliografija ==

Zuko Džumhur: razlika između inačica