Inačica od 15. srpnja 2014. u 06:02 uredi Qkvaliteta (razgovor \| doprinosi) 52 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 23. siječnja 2016. u 13:00 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Mjeriteljstvo Novija izmjena →
Redak 1: [[datoteka:Messschieber.jpg\|mini\|250px\|Mehanička [[pomična mjerka]].]] '''Mjeriteljstvo''' ili '''metrologija''' je [[znanost]] o [[mjerenje\|mjerenju]], koja uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja [[fizika]]lnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem [[etalon]]a fizikalnih veličina, razvojem i izradom [[mjerilo\|mjerila]] ([[Mjerni instrument\|mjernih instrumenata]], uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi [[18. stoljeće]]. ▼ [[datoteka:Inspekt desk 50kN IMGP8563.jpg\|mini\|desno\|250px\|Univerzalna [[kidalica]] (Hegewald & Peschke).]] [[datoteka:Platinum-Iridium meter bar.jpg\|250px\|mini\|desno\|Pra[[metar]] koji se koristio od 1889. do 1960., šipka načinjena od [[slitina\|slitine]] [[iridij]]a i [[platina\|platine]].]] [[datoteka:CGKilogram.jpg\|250px\|mini\|desno\|Računalno generirana slika [[Pramjera\|pramjere]] ili etalona u odnosu na koji je definiran [[kilogram]].]] ▲'''Mjeriteljstvo''', '''mjeroslovlje''' ili '''metrologija''' je [[znanost\|znanstvena disciplina]] okoja se bavi [[mjerenje]]m u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima. Temeljno mjeriteljstvo obrađuje znanstvene pretpostavke mjerenja, tehničko mjeriteljstvo obuhvaća postupke i načine mjerenja, a zakonsko mjeriteljstvo obuhvaća primjene propisane zakonima (održavanje [[pramjera]] i [[etalon]]a, [[umjeravanje]], ovjeravanje [[mjerilo\|~~mjerenju~~mjerila]], ~~koja~~mjeriteljski nadzor i drugo). <ref> '''mjeriteljstvo (mjeroslovlje ili metrologija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41310] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Mjeriteljstvo uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja [[fizika]]lnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem [[etalon]]a fizikalnih veličina, razvojem i izradom [[mjerilo\|mjerila]] ([[Mjerni instrument\|mjernih instrumenata]], uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi [[18. stoljeće]]. Mjeriteljstvo je razvijeno do [[primijenjena znanost\|primijenjene znanosti]]. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri. Line 8 ⟶ 16: Također, možemo ga promatrati zavisno o: * [[fizikalna veličina\|fizičkoj veličini]] koju razmatra (mjeriteljstvo [[vrijeme (fizika)\|vremena]], mjeriteljstvo [[dužina\|dužine]], [[temperatura\|temperature]]...); *području primjene (mjeriteljstvo [[medicina\|medicine]], mjeriteljstvo [[astronomija\|astronomije]], [[topografija\|topografije]]...). U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva na ''kvantitetnom'' (količinskom) i ''kvalitetnom'' (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim ~~[[djelatnost]]ima~~djelatnostima, ~~[[zbivanje\|~~zbivanjima]], ~~[[stanje\|~~stanjima]] i ~~[[događaj]]ima~~događajima. Mnoge su [[mjerne jedinice]] izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica ([[SI]]) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeriti ''osnovnim jedinicama''. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim i [[gospodarstvo\|gospodarstva]], po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca. == Mjerenje == {{glavni\|Mjerenje}} '''Mjerenje''' je postupak određivanja vrijednosti neke mjerne veličine. Izravnim mjerenjem uspoređuje se mjerena veličina s istovrsnom usporedbenom veličinom, ili mjernom jedinicom. Tako se duljina ''l'' mjeri uspoređivanjem s duljinom ''l<sub>0</sub>'' mjernoga štapa. Posredno (neizravno) mjerenje obavlja se izravnim mjerenjem onih veličina od kojih je sastavljena mjerena veličina, temeljem nekoga znanstvenog načela, te izračunom njezine vrijednosti. Tako se [[ploština]] [[pravokutnik]]a mjeri posredno, mjerenjem duljina stranica ''l<sub>1</sub>'' i ''l<sub>2</sub>'', te se na temelju [[geometrija\|geometrijske]] zakonitosti izračunava njihovim [[množenje]]m: <ref> '''mjerenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> :<math>P=l_1 \cdot l_2</math> Rezultat je mjerenja vrijednost mjerne veličine, izražena [[broj]]čanom vrijednošću i pripadnom [[mjerna jedinica\|mjernom jedinicom]]. Na primjer, ako je mjerena duljina ''l'' sadržavala 3 duljine mjernoga štapa, a njegova je duljina ''l<sub>0</sub>'' = 1 m, vrijednost je mjerene duljine: :<math>l=3 \cdot l_0 = 3 metra</math>. == Mjerna jedinica == {{glavni\|Mjerna jedinica}} '''Mjerna jedinica''' je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje [[standard\|norme]] i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom. Posebno određene mjerne jedinice koje sudjeluju u izvođenju ostalih mjernih jedinica nekoga mjernog sustava nazivaju se [[SI osnovne jedinice\|osnovnim jedinicama]]. Neke su osnovne mjerne jedinice određene utjelovljenim [[pramjera]]ma ili etalonima (na primjer [[kilogram]]), neke postupcima ostvarenja (na primjer [[metar]], [[sekunda]]), a ostale se izvode iz drugih, već određenih jedinica. Mjerne jedinice nazvane su većinom prema prezimenima znamenitih [[znanstvenik]]a, neke prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo ih nekoliko ima tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i drugo), na primjer [[amper]] (znak A), [[njutn]] (N), [[tesla]] (T), [[vat]] (W), [[veber]] (Wb), [[volt]] (V), [[litra]] (L ili l), [[luks]] (lx), [[metar]] (m), (vremenska) [[sekunda]] (s), [[Stupanj (kut)\|(kutni) stupanj]] (°), [[Celzijev stupanj]] (°C) i drugo. Nazive i znakove imaju samo [[SI osnovne jedinice\|osnovne jedinice SI]] te ograničen broj [[SI izvedene jedinice\|izvedenih jedinica SI]] i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, na primjer jedinica brzine [[metar u sekundi]] (m/s), jedinica [[Volumni protok\|volumnog protoka]] [[kubni metar u sekundi]] (m³/s), jedinica [[energija\|energije]] [[kilovatsat]] (kWh) i drugo. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons\|Category:Metrology}} ~~{{mrva-fiz}}~~ [[Kategorija: Prirodne znanosti]]

Mjeriteljstvo: razlika između inačica