Augustin Jean Fresnel: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 40 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q187241 (translate me) |
Nadopunio Augustin Jean Fresnel |
||
Redak 1:
{{Znanstvenik
| ime = Augustin Jean Fresnel
| slika = Augustin Fresnel.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[10. svibnja]] [[1788.]]
| mjesto_rođenja = [[Broglie]], [[Gornja Normandija]], [[Francuska]]
| datum_smrti = [[14. lipnja]] [[1827.]]
| mjesto_smrti = [[Ville-d’Avray]] kod [[Pariz]]a, [[Hauts-de-Seine]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[inženjerstvo]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Fresnelova zrcala]] ili [[Fresnelova leća]] </br> Fresnelov [[ogib]] </br> [[Valna teorija]] [[svjetlost]]i
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
'''Augustin Jean Fresnel''' ili '''Augustin Fresnel''' ([[Broglie]], [[10. svibnja]] [[1788]]. - Ville-d'Auray, [[14. lipnja]] [[1827]].), francuski [[fizičar]]. Poznat zbog svojih teorijskih i eksperimentalnih istraživanja o naravi [[svjetlost]]i, na temelju kojih je prvi u matematičkom obliku prikazao [[Valna teorija|valnu teoriju]] [[svjetlost]]i. Konstruirao uređaje za dobivanje pojava koje upućuju na valni karakter svjetlosti. Od tih su najpoznatija Fresnelova zrcala ili [[Fresnelova leća]], koja služe za dobivanje [[Interferencija valova|interferencije]] svjetlosti. Njegovi opsežni radovi iz područja [[optika|optike]] proučavaju, osim pojava [[ogib]]a i interferencije, još i [[polarizacija|polarizaciju]], [[dvolom]] i [[Aberacija svjetlosti|aberaciju svjetlosti]]. <ref> '''Fresnel, Augustin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40337] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Doprinosi ==
[[datoteka:Fresnel Lens at Point Arena Lighthouse Museum.jpg|mini|lijevo|200px|Fresnelova leća ili Fresnelova zrcala se obično koriste na svjetlima [[svjetionik]]a.]]
=== Fresnelova zrcala ili Fresnelova leća ===
'''Fresnelova zrcala''' ili '''Fresnelova leća''' je [[Leća (optika)|leća]] velikoga [[Vidno polje (astronomija)|vidnoga kuta]], a male debljine. Ona je stupnjevita leća sastavljena od niza staklenih prstenova sa zajedničkim [[žarište]]m ili fokusom. Koristi se kao sabirna leća za lokalno jače osvjetljenje ili u signalizaciji za dobivanje jačega paralelnog snopa svjetlosti (na primjer u [[Svjetionik|svjetionicima]]). <ref> '''Fresnelova leća''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
[[datoteka:Laser Interference.JPG|mini|desno|300px|Ogib crvene [[laser]]ske zrake kroz kružni otvor (Fresnelov ogib).]]
=== Fresnelov ogib ===
'''Fresnelov ogib''' je [[uređaj]] s kružnim otvorom kojim je A. Fresnel proučavao [[ogib]] i na temelju toga dao valnoj teoriji svjetlosti C. Huygensa strogi matematički oblik, postavivši [[integral]] koji daje iradijanciju figure [[ogib]]a u promatranoj točki (Fresnelov integral). <ref> '''ogib (difrakcija)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=44828] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Valna teorija ==
'''Valna teorija''' je grana [[Klasična mehanika|klasične teorijske mehanike]] i [[Elektromagnetizam|elektromagnetske]] teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja [[Dualizam (fizika)|dualnosti]] [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. U [[val]]nu teoriju ubrajaju se valna jednadžba za transverzalne valove kao i za longitudinalne valove u [[plin]]ovima i kapljevinama, zatim [[Maxwellove jednadžbe]] ujedinjenog elektromagnetskoga polja te stvaranja i širenja [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] u [[vakuum]]u kao i primjene tih jednadžbi ([[radiovalovi]], [[Mikrovalovi|mikrovalna]] tehnika, [[toplinsko zračenje]], [[svjetlost]], [[Rendgenske zrake|rendgenske]] i [[Gama-čestica|gama-zrake]]). Povijesno je valnu teoriju utemeljio [[Christiaan Huygens]] (1690.), a velik je doprinos dao i [[Robert Hooke]]. Prema Huygensu, svijetleća točka pobudi (potrese) sredstvo kojim se zatim šire svjetlosni valovi. Valovi se prenose posredstvom elementarnih valova, a njihova anvelopa jest nova fronta vala. Standardni su sadržaji valne teorije [[ogib]], [[Interferencija valova|interferencija]] i [[polarizacija]] svjetlosti. Afirmaciju je valna teorija postigla [[kvantna mehanika|kvantnom mehanikom]] (valna funkcija). <ref> '''valna teorija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63771] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Francuski fizičari|Fresnel, Augustin Jean]]
| |||