Libanonski cedar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodani opisi unutar novih podnaslova: izgled, ekologija, ostalo |
uređe izgled podnaslova |
||
Redak 19:
Postoje dva zasebna tipa koja se smatraju različitim podvrstama ili varijetetima. '''Libanonski cedar''' ili '''cedar Libanona''' (''Cedrus libani'' subsp. ''libani'' ili var. ''libani'') raste u [[Libanon]]u, [[Palestina|Palestini]], [[Izrael]]u, sjeverozapadnom [[Jordan]]u, zapadnoj [[Sirija|Siriji]] i na jugu centralne [[Turska|Turske]], dok '''turski cedar''' ili '''tauruski cedar''' (''Cedrus libani'' subsp. ''stenocoma'' ili var. ''stenocoma'') raste u jugozapadnoj Turskoj.
==Izgled==
==Ekologija==
▲== Izgled == '''Libanonski cedar''' je vazdazeleno [[stablo]] [[četinjače]] koje raste do 40 m u visinu, s promjerom [[deblo|debla]] do 2,5 m. [[izbojak|izbojci]]Izbojci su dimorfni, dugi i kratki. [[List|Listovi]] su igličasti, raspoređeni na dugim izbojima i u klasterima od 15 - 45 na kratkim izbojcima; dugi su 5-30 mm, četvrtasti u presjeku, variraju od zelene do plavo zelene s grupama puči na sve četiri strane. [[Češer|češeri]] sa [[sjeme|sjemenom]] često se javljaju svake druge godine, a sazriju u 12 mjeseci od oprašivanja; zreli češeri u kasnu jesen su 8-12 cm dugi i 4-6 cm široki.
==Ostalo==
▲== Ekologija == '''Libanonski cedar''' se u [[Libanon]]u i [[Turska|Turskoj]] se najčešće javlja na visinama od 1,000-2,000 m, gdje tvori čiste šume ili mješovite šume s jelom ([[Latinski jezik|lat.]] '''''Abies cilicica'''''), europskim [crni bor|crnim borom]] ([[Latinski jezik|lat.]] '''''Pinus nigra'''''), te nekoliko vrsta smreka ([[Latinski jezik|lat.]] '''''(Juniperus)'''''). Na Cipru se javlja na visini od 1,000-1,525 m (dosežući vrh planine [[Paphos]]). Na Atlas planini [[Maroko|Maroka]] javlja se na visini od 1,370-2,200 m u čistim šumama ili pomiješan s Abies vrstama i ([[Latinski jezik|lat.]] '''''Juniperus thurifera''''') Juniperus thurifera.
▲== Ostalo == Drevni narodi su se divili njegovoj impozantnoj veličini, vjerovali u njegovu snagu i magičnu moć i prinosili ga bogovima kao dar. Prema predaji, [[Noa]] je nakon potopa svoju zahvalnost bogovima izrazio prinošenjem žrtve paljenice koju su činili cedrovina i [[mirta]].
U raznim kulturama cedar su koristili kao miomiris i sastojak ljekovitih i kozmetičkih pripravaka. Od njegovog mirisnog i bogu dragog drveta izrađivala su se svetišta, kao npr. [[Solomon|Solomonov]] hram, namještaj za kraljevske palače, sarkofazi i faraonski brodovi. Najstariji pronađeni žičani instrument, star više od 3500 godina, izrađen je od cedrovine u [[Egipat|Egiptu]].
Redak 33:
[[Mojsije]] je naredio hebrejskim svećenicima da koriste koru libanonskog cedra u liječenju gube. [[Hebreji|Hebrejski]] prorok [[Izaija]] koristi libanonski cedar, kao metaforu za ponos svijeta.
Tijekom stoljeća, došlo je do velikog krčenja šuma, pa su preživjeli samo mali ostaci izvornih šuma. Krčenje šuma je posebno ozbiljno u Libanonu i na Cipru. Na Cipru su preživjela samo mala stabla do 25 m visine, iako [[Plinije Stariji]] navodi libanonske cedrove visine 40 m. Opsežna pošumljavanja libanonskim cedrom provode se u mediteranskoj regiji, posebno Turskoj, gdje je sadi više od 50 milijuna mladih cedrova godišnje. Populacije libanonskog cedra sada se šire kroz kombinaciju sadnje i zaštite prirodne obnove od brštenja koza, lova, šumskih požara i [[crvotočina]].
| |||