Pakt Ribbentrop-Molotov: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dexbot (razgovor | doprinosi)
m Removing Link FA template (handled by wikidata)
Redak 1:
[[Datoteka:MolotovRibbentropStalin.jpg|mini|[[Vjačeslav Molotov]] potpisuje [[pakt Ribbentrop-Molotov]] [[1939]]. Iza njega su drugi potpisnik [[Joachim von Ribbentrop]], [[Josif Staljin]] i [[Boris Šarpošnjikov]].]]
[[Datoteka:Tajny_protokoł_23.08.jpg|mini|Tajni protokol]]
'''Pakt Ribbentrop-Molotov''' ([[Njemački jezik|njem.]]: [[Hitler]]-[[Staljin|Stalin]]-Pakt) ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je [[23. kolovoza]] [[1939.]] god. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] [[22. lipnja]] [[1941.]] god. kada je Njemačka napala SSSR. Trgovinska razmjena između dviju moćnih država - gdje je Njemačka dobivala naftu i sirovine do kojih je imala otežan pristup uslijed Britanske vojne blokade, a Sovjetski Savez je dolazio do moderne tehnologije - bila je vrlo značajna u prve dvije godine [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] u kojem su SSSR i Njemačka zajednički napale više država i podijeli između sebe njihove teritorije.
 
Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se sukladno odluci [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] iz 2009. godine obilježava kao [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]<ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2009-0213+0+DOC+XML+V0//DE Deklaracija Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.]</ref>.
Redak 10:
 
== Posljedice ==
Tjedan dana dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939. godine Njemačka je napala [[Poljska|Poljsku]]. U skladu s odredbama tajnog protokola [[Crvena armija|sovjetske snage]] su 17. rujna ušle u istočnu Poljsku i okupirale teritorij koji je prema sporazumu predstavljao sovjetsku interesnu sferu. Poljske trupe su pružile odlučan otpor Rusima (računa se da je na sovjetskoj i poljskoj strani bilo po oko 3.000 mrtvih vojnika), ali je poljsko vodstvo - koje je sa vojskom od gotovo milijun vojnika zacijelo moglo još dugo voditi rat protiv Njemačke; inače je u Poljsko - Njemačkom ratu bilo 63.000 poginulih poljskih vojnika, ali također i preko 16.000 njemačkih) - izračunaloocijenilo da nakon ulaska Sovjetskog saveza u rat daljnji otpor može donijeti samo još veću tragediju za Poljsku. Stoga je vojni otpor prekinut 6. listopada 1939. godine.
 
Istodobno je Sovjetski Savez bez vojnog otpora okupirao [[Estonija|Estoniju]] i Letoniju[[Latvija|Latviju]].
 
LetonijaLatvija i Estonija su 21. lipnja 1940. godine proglašeni republikama u sastavu Sovjetskog Saveza, a krajevi što ih je Sovjetski Savez oduzeo Poljskoj (preko 40% predratnog ozemlja te države) priključeni su [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Protu-sovjetsko lokalno stanovništvo je likvidirano a u novim pograničnim područjima provedeno je [[etničko čišćenje]]. Velik broj ljudi je pogubljen, dok je na stotine tisuća protjerano u azijski dio Sovjetskog Saveza ili u [[gulag]]e u kojima su mnogi izgubili život.
 
Zapadne i sjeverne pokrajine Poljske su priključene Njemačkoj, a središnji dio oko [[Varšava|Varšave]], [[Lublin|Lublina]] i [[Krakov|Krakova]] je pretvoren u "Generalni guvernatorat", teritorij kojim su upravljali njemački vojni zapovjednici i činovnici - čak se u službenoj korespondenciji nisu koristili termini "Poljska", a za posve obespravljeno stanovništvo nije se čak dopuštalo koristiti ime "Poljaci".
 
U studenom je Sovjetski Savez započeo [[Zimski rat]] protiv [[Finska|Finske]], koja joj je također trebala pripasti prema dogovoru sa Nijemcima. Finsku, međutim, nije SSSR uspio vojno slomiti - te je nakon početka neprijateljstava između Njemačke i SSSR-a ratovala na Njemačkoj strani, a nakon kraja II. svjetskog rata je uz pomoć Velike Britanije i SAD-a uspjela ostati neovisnom o velikom istočnom susjedu; morala je ipak SSSR-u prepustiti dio teritorija.
 
Na dan kada Njemačke trupe ulaze u Pariz, - 14. lipnja 1940. - Sovjetski Savez daje ultimatum [[Litva|Litvi]], te njegove trupe prema dogovoru sa Nijemcima zauzimaju i tu baltičku državu.
 
Nakon što Njemačka vojno slama Francusku, Sovjetski Savez i Njemačka - opet u skladu sa odredbama pakta iz 1939. godine - dijele državni teritorij [[Kraljevina Rumunjska|Kraljevine Rumunjske]]: Sovjetski savez uzima vojnom invazijom 28. srpnja 1940. od te zemlje [[Moldavija|Moldaviju]] i Sjevernu [[Bukovina|Bukovinu]] (danas u Ukrajini) a Njemačka "sprječava" invaziju [[Mađarska|Mađarske]] na Rumunjsku na način da prisiljava Rumunjsku da ustupi Mađarskoj područje Sjeverne Transilvanije (približno veličine današnje Hrvatske, tada sa oko 2,5 milijuna stanovnika), te u samoj Rumunjskoj instalira [[Marionetska država|marionetski režim]] na čijem je čelu general [[Ion Antonescu]].
 
Početkom 1941. godine linija razdvajanja između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza prolazila je kroz Litvu i Poljsku. Odnosi između dvije strane su se značajno zahladili kako se rat na zapadu komplicirao. Hitler, koji je računao da će napadom na boljševičku Rusiju pridobiti simpatije okupiranih zapadnih zemalja, počeo je pripreme za napad na SSSR.
 
Treći Reich prekršio je sporazum o nenapadanju napavši 22. lipnja 1941. Sovjetski Savez ([[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]]). Teritorije koje je Sovjetski Savez dobio u skladu sa sporazumom Ribbentrop-Molotov izgubljeni su za samo nekoliko tjedna dok su baltičke države postale njemački protektorati. Odmah po početku njemačke agresije Sovjetski Savez je 25. lipnja počeo agresiju na Finsku što je dovelo do tzv. Produženog (nastavljenog) rata između Finske i Sovjetskog Saveza.
Redak 33:
Dana 28. rujna 1939. godine, ministri Ribbentrop i Molotov potpisuju u [[Moskva|Moskvi]] ''Njemačko-Sovjetski sporazum o prijateljstvu, kooperaciji i demarkaciji'' kojim potvrđuju rezultate vojnih osvajanja svojih zemalja.
[[Datoteka:Mapa 2 paktu Ribbentrop-Mołotow.gif|mini|desno|Mapa njemačko-sovjetske demarkacije od 28.09.1939., sa potpisima Molotova i Ribbentropa: vidimo podijeljenom i Litvu, koja je u tom času još bila neokupirana]]
Sovjetski Savez je pristao da Njemačkoj ostane vlast nad [[Varšava|Varšavom]] i [[Lublin|Lublinom]], koje su njemačke snage bile osvojile makar je bilo predviđeno da ih osvoji SSSR. Njemačke trupe su prije samog dogovora u Moskvi ipak napustile poljski grad [[Brest]] i prepustile ga SSSR-u; na terenu je 22. rujna 1939. godine bila organizirana vrlo srdačna primopredaja vlasti nad gradom, koja je ovjenčana zajedničkom vojnom paradom.
 
Za koncesije u Poljskoj, Njemačka je pristala da Sovjetski Savez zavlada također i Litvom - koja je prema paktu od 23. kolovoza 1939. godine trebala pripasti Njemačkoj i u koju u tom času nisu ušle ni Njemačke, ni Sovjetske snage (zapravo se Litva bila pridružila napadu na Poljsku, osiguravši si tako kontrolu nad svojim današnjim glavnim gradom [[Vilnius|Vilniusom]]). Sovjetska će vojska jekasnije bez otpora ušlaući u Litvu 15. lipnja 1940. god., da bi 21. lipnja 1940. bila proglašena "Sovjetska Socijalistička Republika Litva" - bez nekih pograničnih dijelova koji su bili prepušteni Njemačkoj, kako je bilo dogovoreno u Moskvi sporazumom od 28. rujna 1939. godine.
 
== Poništavanje ugovora 1989. ==
Redak 42:
Prvi demokratski izabrani Kongres narodnih poslanika [[SSSR]]-a (i posljednji, uslijed raspada te države) je 24. prosinca 1989. godine izdao deklaraciju kojom se priznaje da tajni protokol postoji i ujedno ga se proglašava pravno ništetnim od početka (nisu, naravno, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija nakon toga vratili teritorije koje su dobile slijedom dogovora sa [[Treći Reich|Hitlerovom Njemačkom]] iz 1939. godine). U očitom dogovoru sa Moskvom, Vlada Savezne Republike Njemačke je izdala sličan akt nešto prije, 1. rujna 1989. godine.
 
Granice prema Poljskoj koje su uspostavljene sovjetsko - njemačkim dogovorom iz 1939. godine bio je potvrdio Sovjetski Savez Ugovorom o granicama sklopljenim 16. kolovoza 1945. god. sas Privremenom vladom narodnog jedinstva Poljske - koja je u velikoj mjeri bila ovisna o SSSR-u. Njome je Sovjetski savez ipak vratio Poljskoj neka manja područja. Međutim je prema dogovoru kojega je u ime Sovjetskog saveza [[Nikita Hruščov]] još 9. rujna 1944. godine u Lublinu potpisao sas poljskim komunističkim vođom Edwardom Osóbka-Morawskim bilo obećano da će teritorijalne gubitke Poljska moći nadoknatiti pripajanjem dijelova [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]], [[Šleska|Šleske]], [[Pomorje|Pomorja]] (Pomeranije) i drugih dijelova Njemačke istočno od linije Odra - Nisa; takvo rješenje - koje se smatralo kaznom nametnutom Njemačkoj zbog pokretanja najkrvavijeg rata u svjetskoj povijesti - rezultiralo je protjerivanjem oko 7 milijuna Nijemaca sas teritorija oduzetih za korist Poljske; na ta je područja u velikoj mjeri doseljeno poljsko stanovništvo sas područjadijela kojapoljskog suteritorija koji je završilazavršio u sastavu SSSR-a.
 
==Vanjske poveznice==