Inačica od 2. ožujka 2016. u 21:27 uredi 94.253.187.207 (razgovor) Hvala :) Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 2. ožujka 2016. u 21:32 uredi ukloni ovu izmjenu BlackArrow (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 21.672 edits m uklonjena promjena suradnika 94.253.187.207 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow Novija izmjena →
Redak 3: '''Newtonovi zakoni gibanja''' ili '''Newtonovi aksiomi''' su tri zakona [[Klasična mehanika\|klasične mehanike]] objavljena [[1687]]. godine u djelu ''[[Philosophiae naturalis principia mathematica]]'' [[Isaac Newton\|Isaaca Newtona]]. Mogu se formulirati na različite načine iako imaju jednoznačni smisao. Ovdje su navedene uobičajene formulacije iz mnogih današnjih standardnih udžbenika (a ne prijevod izvornog Newtonovog teksta na latinskom). Pojmovi "[[gibanje]] tijela", "[[brzina]] tijela" i "[[ubrzanje]] tijela" odnose se na [[centar masa]] tijela. '''1. ~~Newtonov~~ zakon (Zakon [[inercija\|inercije]]):''' Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok vanjske [[sila\|sile]] ne uzrokuju promjenu tog stanja. '''2. ~~Newtonov~~zakon (Temeljni zakon: gibanja)'''. U svakodnevnim primjenama najčešći je slučaj da se tijelu ne mijenja masa tijekom promjene brzine, što je moguće (zanemarujući promjene u dalekim i nemjerljivim decimalama) samo za brzine puno manje od brzine svjetlosti (tzv. ~~relativistička~~nerelativistička ~~proksimacija~~aproksimacija). Tada se koristi sljedeća jednostavna formulacija drugog zakona: Ako na tijelo [[~~NASA~~masa\|mase]] nm djeluje sila RF, ona mu daje ubrzanje: :<math>\vec a ={\vec RF \over nm}</math> Opća formulacija temeljnog zakona gibanja, bez spomenutih ograničenja, koja je bliža Newtonovom izvornom tekstu, glasi: Redak 16: Za slučaj da je masa tijela konstantna, lako se vidi iz definicije količine gibanja i iz pravila deriviranja da ova opća formulacija prelazi u prethodni jednostavniji oblik: '''3. zakon (Zakon [[akcija\|akcije]] i [[reakcija\|reakcije]]):''' Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa, suprotnog smjera i leže na istom pravcu. (Sile su međudjelovanje dvaju tijela, i zato se uvijek javljaju u paru; jednu od njih, najčešće proizvoljno, nazivamo akcijom, a drugu reakcijom.)▼ :<math>\vec F ={\mathrm{d}\vec p \over \mathrm{d}t}={\mathrm{d}(m\vec v) \over \mathrm{d}t}=m {\mathrm{d}\vec v \over \mathrm{d}t}=m\vec a</math> ▲'''3. zakon (Zakon [[akcija\|akcije]] i [[reakcija\|reakcije]]):''' Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa, suprotnog smjera i leže na istom pravcu. (Sile su međudjelovanje dvaju tijela, i zato se uvijek javljaju u paru; jednu od njih, najčešće proizvoljno, nazivamo akcijom, a drugu reakcijom.) '''''Napomena:''''' Bilo da sila uopće nema ili je njihov zbroj nula, prema drugom Newtonovom aksiomu tijelo nema ubrzanja, pa je u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu. To znači da bi se moglo smatrati kako je prvi aksiom (zakon inercije) zapravo sadržan u drugom aksiomu kao njegov specijalni slučaj. Ipak, zakon inercije navodi se izdvojeno iz barem dva razloga. Gledano u povijesnom kontekstu, Newton prvim aksiomom naglašava Galilejeve spoznaje (za što mu je i odao priznanje) kojima se znanost toga vremena odvaja od aristotelijanskih zabluda o fizici (da je sila potrebna da bi se održalo gibanje). No, važniji je razlog to što zakon inercije predstavlja polazište za definiranje tzv. inercijalnih sustava (neubrzanih sustava): tek kad su referentni sustavi tako definirani, mogu se formulirati ostali aksiomi i drugi zakoni klasične fizike koji će u njima vrijediti. == Vidi == [[Inercijska sila]] [[Centrifugalna sila]] [[Coriolisova sila]] [[Eulerova sila]]

Newtonovi zakoni gibanja: razlika između inačica