Vrhbosna: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
→Hrvatsko Kraljevstvo: promijenio kartu |
||
Redak 13:
[[Hrvatski vladari#Bosanski banovi|Vladar Bosne]], u prvo doba ovisan, a kasnije neovisan gospodar zemlje oko gornjeg toka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], zove se već u najstarijim vijestima o Bosni [[ban]]om. [[Ljetopis popa Dukljanina|Po Dukljaninu]], bosanski ban je jedan od prvih velmoža hrvatske države. Porfirogenet<ref>Migne, Patrol. gr., sv. 113, 287</ref> spominje bansku čast u Hrvatskoj. Sve do 1377. vladaju Bosnom banovi, dok [[Tvrtko I.|ponosni Tvrtko]] ne ote jedan dio srpske zemlje i ne okruni se za kralja "Srbljem i Bosni", a 14 godina kasnije, sjedinivši s Bosnom i prostrane hrvatske oblasti, ne spomene u svom vladarskom naslovu u Bosnu i Srblje također i Hrvatsku i Dalmaciju. Banska čast, eminentno hrvatska ustanova, poznata je samo Hrvatima<ref>Klaić, Povijest Bosne, 43</ref>, i tako zemlja, kojom od početka vladaju banovi, sigurno je bila hrvatskom.<ref name="Kruno" />
Poznati njemački povjesničar Ernst Dümmler, imajući na umu, da je u doba [[Tomislav|kralja Tomislava]] Srbija i snagom i prostorom bila malena, a Hrvatska, naprotiv, da je imala vrlo jaku vojnu silu na moru i na kopnu (80 većih i 100 manjih brodova, 100.000 pješaka i 60.000 konjanika) zaključuje ovako:<ref>Alt. Gesch 373</ref> {{citat2|Upravo je nužno, da se i Bosna računa kao stara tečevina Hrvata, a ne kao srpska zemlja od početka. I doista car (Porfirogenet) pravi razliku između Bosne kao posebnog kraja i Srbije, ma da je
[[Datoteka:Trpimir.jpg|mini|desno|250px|[[Trpimir]]ova [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorska Hrvatska]]]]
[[Datoteka:Tomislavova Hrvatska.jpg|mini|250px|[[Tomislav]]ovo [[Hrvatsko Kraljevstvo]]]]
[[Datoteka:Krešimirova Hrvatska 1070.jpg|mini|desno|250px|[[Petar Krešimir IV.|Krešimirovo]] Hrvatsko Kraljevstvo]]
[[Datoteka:Croatian_kingdom.png|mini|desno|250 px|Hrvatsko kraljevstvo za vrijeme narodnih vladara]]
Ovi povjesničari temelje svoje mišljenje o pripadnosti Bosne Hrvatskoj i na drugim činjenicama, koje je povijest zabilježila. U 9. stoljeću [[Srednjovjekovna bosanska država|Hrvatska]] je neposredno graničila s Bugarskom. To potvrđuje i bizantski povjesničar Cedrenus. Porfirogenet pripovijeda o [[Hrvatsko-bugarski ratovi|borbama Hrvata i Bugara]], negdje poslije god. 870., dakle za kana Borisa i kneza [[Trpimir]]a.<ref>Migne, P. G. 113, 286.</ref> Bugari u ratu nisu uspjeli nego učine mir s Hrvatima, obilno ih podarivši i primivši uzdarje od njih. Papini legati godine 886. idu neposredno iz Hrvatske u Bugarsku kanu Borisu, da krste bugarski narod. Slična stvar događa se i godine 926. za kralja [[Tomislav]]a. To je novi dokaz zajedničke bugarsko-hrvatske granice. S ozirom na to da je Slavonija u to vrijeme bila franačka, budući da je na Limu i gornjoj Drini bila samostalna [[Raška]], a Bugarska se protezala čak Srijemom i sjevernom Srbijom, morala je Hrvatska obuhvaćati Bosnu, osobito krajeve oko Tuzle. Bugarsko-hrvatska granica bila je na Drini, a Bosna u sklopu [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]].<ref name="Kruno" />
| |||