Inačica od 17. ožujka 2016. u 03:59 vidi izvor Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits m sređivanje podataka Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 17. ožujka 2016. u 04:11 vidi izvor Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits m →‎Vladavina Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 51: ===Vladavina=== [[Datoteka:Poveljakulinabana_original.gif\|mini\|Povelja Kulina bana iz [[1189]]. godine]] Nakon protjerivanja bana Borića u Slavoniju, bizanska vojska je 1164/65. godine osvojila Bosnu, Dalmaciju, Srijem i dijelove Hrvatske. Kulin je možda došao na vlast nakon smrti cara [[Manuel I. Komnen\| Manuela I.]], 1180. godine, kao bizantski vazal. Bosanska banovina u doba bana Kulina se prostirala od Drine do ~~(uključujući) gornjeg Vrbasa~~Vlašića, s pokrajinama Bosnom (današnja središnja Bosna), Soli~~, Usorom~~ i ~~Donjim Krajima oko gornjeg Vrbasa~~Usorom. S obzirom na teritorijalnu velićinu papinski izaslanik, Ivan de Kazamaris je predložio 1203. godine da se u Bosni uspostave tri biskupije. Za vladavinu Kulina bana, pored političke stabilnosti, vezuje se i značajan privredni razvoj. Privreda se temeljila na rudarstvu i trgovačkim vezama sa gradovima u Dalmaciji, posebno sa [[Dubrovnik]]om. Iz povelje, koja je izdata 29. kolovoza 1189. može se zaključiti da je u to vrijeme postojala uređena feudalna struktura u Bosni. Kulin se ponašao kao i svaki drugi feudalni vladar.<ref name="Mustafa Imamović">[[Mustafa Imamović\|Imamović, Mustafa]]: ''Historija Bošnjaka'', Sarajevo, BZK Preporod, 1997.</ref> Kulinova vladavina u narodu je zapamćena kao razdoblje blagostanja. U tome leži porijeklo izreke ''Za Kulina bana i dobrijeh dana''. Kulin je kao ban Bosne jamčio Dubrovčanima slobodu trgovine. Oko bana tada se već nalazi određeni izvršni aparat vlasti, pošto Kulin obećava zaštitu Dubrovniku od njegovih ''časnika''. Ova povelja dokazuje da je u vrijeme njenog izdavanja na postojala organizacija i određeni pravni sustav. Jačanjem trgovinskih veza između Dubrovnika i Bosne dolazi do razvitka trgovačkih središta u Bosni. Tri glavna trgovačka sjedišta bila su: Vrhbosna, Visoko i Drijeva, ali tek oko 1360. godine.

Kulin (ban): razlika između inačica