Mihajlo Krešimir II.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bolja karta |
m ispravio link |
||
Redak 54:
[[Datoteka:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve [[Gospa od Otoka|Gospe od otoka]] u [[Solin]]u.]]
Nakon uspješnog kraljevanja [[Trpimir II.|Trpimira II.]] i [[Krešimir I.|Krešimira I.]], godine [[945]]. kraljem postaje [[Miroslav]] najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban [[Pribina]] izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'' navodi suvremenik ovih događanja, [[Konstantin VII. Porfirogenet]], [[Hrvatska]] je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci [[Brač]], [[Hvar]] i [[Vis]] opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci [[Bizant|Bizantu]]. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i [[Bosna (država)|Bosna]], malena zemlja oko izvora [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] koja se zajedno s [[Duklja|Dukljom]] pridružila zajednici pod srpskim velikim županom i bizantskim vazalom, [[Časlav
Na hrvatsko prijestolje godine 949. dolazi Mihajlo Krešimir II. koji je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. U ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu Popa Dukljanina]]'' navodi se kako je hrvatski kralj Krešimir opustošio bosanske župe [[Uskoplje (župa)|Uskoplje]], Luku i Plevu, te zauzima cijelu Bosnu. Bosanski ban vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne [[Mađarska|ugarskom]] kralju. Da je Hrvatska ojačala na moru svjedoči bitka hrvatske mornarice i [[Arapi|arapskih]] gusara kod talijanskoga poluotoka [[Monte Gargano]] 969. god., gdje su Hrvati "stekli sjajnu pobjedu"<ref>[[Rudolf Horvat]], ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924.</ref>.
| |||