Grčki alfabet: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
slovoslagač |
Transkripcija i transliteracija ima novi naslov |
||
Redak 1:
{{Povijest alfabeta}}
'''Grčki alfabet''' najstarije je [[pismo]] koje se danas još upotrebljava<ref name="Blackwell">{{cite book|last= Coulmas|first= Florian|title= The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems|year= 1996|publisher= Blackwell Publishers Ltd.|location= Oxford|id= ISBN 0-631-21481-X}} (en)</ref>. Njime su pisana velika djela starine, od [[Platon]]a i [[Aristotel]]a do [[Biblija|biblijskog]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Nastao je otprilike tijekom [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeća pr. Kr.]]
== Tablica grčkog alfabeta ==
''Izgovor je prikazan [[Transkripcija i Transkripcija i transliteracija|transkripcijom]] u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnu fonetsku abecedu]].''
=== Grčko ===
Line 11 ⟶ 12:
! colspan="3"|Ime
! colspan="2"|[[Glas]]
! colspan="2"|Latinička [[Transkripcija i transliteracija]]
! rowspan="2"|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
|- style="background:#EEEEEE;"
Line 268 ⟶ 269:
!rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan="3" style="background:#EEEEEE;"|Ime
!rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|Latinička [[Transkripcija i transliteracija]]
!rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Glas]]
|-
Line 305 ⟶ 306:
!rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan="3" style="background:#EEEEEE;"|Ime
!rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|Latinička [[Transkripcija i transliteracija]]
!rowspan="2" style="background:#EEEEEE;"|[[Glas]]
|-
| |||