Hipatija: razlika između inačica

Djela su joj izgubljena, a vijesti o njoj sačuvane su kod njezinih učenika Sinezija i [[Damaskije|Damaskiosa]]. Poznata je i kao izumiteljica znanstvenih instrumenata, poput naprave za mjerenje gustoće tekućina.

Najpouzdaniji izvještaj o njenoj smrti nalazimo kod njenog suvremenika [[Sokrat Skolastik|Sokrata Skolastika]], crkvenog povjesničara koji je djelovao u Konstantinopolu: on opisuje da se među kršćanima u Aleksandriji raširilo mišljenje da je Hipatija kriva za svađutešku izmeđuzavadu između [[Ćiril Aleksandrijski|aleksandrijskog biskupa Ćirila]] i rimskog prefekta Oresta: ljutita rulja ju je izvukla iz kočije, odvukla u crkvu zvanu Caesareum, gdje su je svukli dogola i ubili je opekama; potom su njeno tijelo raskomadali, a dijelove spalili na drugom mjestu. Skolastik u svojem crkvenopovijesnom tekstu oštro osuđuje takvo brutalno političko nasilje.<ref>[http://legacy.fordham.edu/halsall/source/hypatia.asp Medieval Sourcebook: Socrates Scholasticus: The Murder of Hypatia (late 4th Cent.)] from Ecclesiastical History,Bk VI: Chap. 15, kod Fordham University </ref>

Koptski biskup Ivan, koji je upravljao kršćanskim manastirima u Gornjem Egiptu na kraju VII. stoljeća, piše u svojim Kronikama o predaji, da se Hipatija koristila [[astrolab|Astrolabom]] - zbog čega su je kasnije neki spominjali kao izumitelja te sprave.<ref>[http://www.cosmopolis.com/alexandria/hypatia-bio-john.html "The Life of Hypatia", John, Bishop of Nikiu, iz njegove Kronike 84.87-103] kod "Cosmopolis", pristupljeno 27. ožujka 2016.</ref> - zbog čega su je kasnije neki spominjali kao izumiteljicu te sprave, makar je ona konstruirana barem stoljeće prije Hipatije (te je sačuvan spis Hipatijinog oca Teona, koji objašnjava rad astrolaba).