Utemeljiteljsko i prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. studenoga [[1942]]. godine u [[Bihać]]u. AVNOJ je konstituiran kao općenarodno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta. NaU 2''Proglasu AVNOJ-a narodima Jugoslavije''<ref>[http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/978_Prvo%20i%20drugo%20zasedanje%20AVNOJa.pdf Dokumenti prvog i drugog zasjedanja AVNOJ-a, ''Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije''] str. 401- 406. Pristupljeno 28. ožujka 2016.</ref> poziva se na ratno djelovanje i promiče načelo federalizma, koje je prije rata najviše zastupao [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] pod vodstvom [[Vladko Maček|Mačeka]], kako bi se zadobila šira društvena potpora, ali će to načelo nakon rata u stvarnosti biti izigrano zbog isključivog provođenja [[Komunizam|komunističke]] [[Revolucionarni teror|revolucije]].
Na drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. studenoga [[1943]]. u [[Jajce|Jajcu]] donesena je odluka o utemeljenju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobrena je Odluka o uređenju buduće Jugoslavije na federativnome i demokratskome načelu uz priznavanje prava svim njenim narodima, kojašto je odluka imalakasnije kasnijiimalo ustavotvoranustavotvorni značaj. Zasjedanju AVNOJ-a nazočila su 142 delegata. Odobreno je kako će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata. 3.
Treće zasjedanje AVNOJ-a održano je od 7. do 10. kolovoza [[1945]]. u [[Beograd]]u. AVNOJ se preoblikovao u Privremenu narodnu skupštinu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] sa zadatkom pripremanja Ustavotvorne skupštine. 11. studenoga 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Izbori su provedeni u atmosferi prijetnji i straha, tako da oporbene stranke poput [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] nisu istaknuliistaknule svoju listu,<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7288.pdf Boban, Branka: Sudski progoni prvaka Hrvatske seljačke stranke (1945.-1948.)], str. 246-247. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.</ref> a u prividno demokratskim izborima jedina istaknuta lista ''Narodni front Jugoslavije'' dobila je 91,5% glasova. Narodna skupština (konstituanta) je 29. studenoga 1945. proglasila [[FNRJ|Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju]]. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6 narodnih republika Ustavom od 31. siječnja 1946., a država je dobila naziv [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] (FNRJ).
