Domovinski rat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 6:
| datum = '''Izbijanje''' (nekoliko kriterija): <br>[[17. kolovoza]] [[1990.]] <br> 1) [[balvan-revolucija|izbijanje velikosrpske pobune]]; <br> 2) intervencija zrakoplovstva JNA protiv helikoptera MUP-a RH) <br>[[1. ožujka]] [[1991.]] ([[bitka za Pakrac]])<br> [[31. ožujka]] [[1991.]] ([[Krvavi Uskrs]])<br>'''Kraj''' (nekoliko kriterija):<br> [[12. studenoga]] [[1995.]] (potpisivanje [[Erdutski sporazum|Erdutskog sporazuma]])<br> [[14. prosinca]] [[1995.]] (potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]])<br> ? studenoga 1995. (stvarni kraj borba i granatiranja)<br>31. prosinca 1995. (obranu du. zaleđa do kraja preuzeo HVO, snage HV povučene)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/87647] Jakša Raguž: Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine, Časopis za suvremenu povijest 3/2009.</ref> <br>[[15. siječnja]] [[1998.]] ([[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]])<ref>Iako je bila mirna reintegracija, moglo je poći i krivo i da međunarodna zajednica ne riješi svojim posredovanjem problem, kao što je bio prije slučaj s UNPA zonama. Ratoborni režim iz Srbije koji je izazvao rat i dalje je bio na vlasti u Srbiji. Spremnost na vojnu intervenciju pokazali su na Kosovu 1999. godine i nepovlačenjem snaga iz BiH te iste godine, zbog čega je NATO vojno intervenirao.</ref>
| mjesto = [[Hrvatska]]
| ishod = Pobjeda Hrvatske te potpuni poraz velikosrpskesrpske (Miloševićeve) i jugoslavenske politike
| sukobljeni1 = {{ZD+X/H|HRV}}<br>[[Datoteka:HOS flag.svg|border|23px]] [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]<br>{{ZD+X/H|HB}}<sup>a</sup>
| sukobljeni2 = {{ZD+X/R|RSK}}<br>{{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br>[[Datoteka:Cetnik flag.jpg|23px|border]] Dobrovoljci iz Srbije<br>[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|22px]] [[Republika Srpska]]<br>{{ZD+X/S|SRJ}}<sup>b</sup>
Redak 23:
}}
 
'''Domovinski rat''' bio je obrambeno-osloboditeljski [[rat]] za neovisnost i cjelovitost [[Hrvatska|hrvatske države]] protiv agresije udruženih [[Velika Srbija|velikosrpskihsrpskih snaga]] – ekstremista u Hrvatskoj, [[BiH]] (posebice [[Republika Srpska|Republike Srpske]]), [[JNA]] te [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Domovinskom je ratu prethodila [[pobuna]] dijela [[Srbi|srpskoga]] pučanstva u Hrvatskoj – tzv. [[Balvan-revolucija|balvan revolucija]] – koja je izbila u kolovozu [[1990.]] i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti.
 
Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja [[1992.]], izvršena je [[vojna agresija]] na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na [[Vojna obrana|obranu]]. Oružani sukobi počeli su u travnju [[1991.]] uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena [[Srbi u Hrvatskoj|etničkim Srbima]]. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta.<ref>Veljko Kadijević: ''Moje viđenje raspada'', Beograd, 1993., str. 134.-135.</ref><ref>Ivan Strižić: ''Bitka za Slunj - obrana i oslobađanje grada Slunja i općina Rakovice, Cetingrada, Saborsko i Plitvička Jezera od velikosrbske agresije'', Naklada Hrvoje, Zagreb, 2007., str. 124., [[undefined/9789539575005|ISBN 978-953-95750-0-5]]</ref> Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije [[Bojište|bojišta]].
Redak 43:
Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica.
 
Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenjuuništavanju identitetasvakog Hrvatsketraga ikoje Hrvatasu obje strane za sobom ostavile - i čovjeka, kulturei kulturu i povijestipovijest. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice.<ref>Razgovor sa Sanjom Knežević: Oprečni pogledi na Domovinski rat nastavili su se i u književnosti (razgovara Mira Ćurić), Hrvatsko slovo, petak, 11. studenoga 2011., str. 8.</ref> Kratki video pregled [https://www.youtube.com/watch?v=EyxOBHFYVNo zbivanja] u ratu preko zemljovida.
 
Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]]; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/bitka-koja-nije-smjela-biti-izgubljena-1001909 "Bitka koja nije smjela biti izgubljena"], "Vojna povijest", 23. travnja 2015., pristupljeno 12. rujna 2015.</ref>
Redak 79:
=== Slobodan Milošević dolazi na vlast i ruši klimavu ravnotežu snaga u Jugoslaviji ===
 
Godine [[1987.]] na čelo SK Srbije došao je [[Slobodan Milošević]], koji je ubrzo prepoznat u Srbiji kao osoba koja može riješiti pitanje Kosova i položaja same Srbije u federaciji. Njemu u podršku, od ljeta [[1988.]], organiziraju se masovni mitinzi po svim većim gradovima u Srbiji, na kojima se zahtijevalo preuređenje Jugoslavije (tzv. [[antibirokratska revolucija]]). Pošto je pritiscima ishodila smanjenje ovlasti pokrajina (a Kosovu vratila i naziv Kosovo i Metohija), te promijenila političko vodstvo pokrajina, a onda opet nasilnim putem i vodstvo [[SR Crna Gora|SR Crne Gore]], te na taj način osigurala četiri glasa (od osam) u saveznim institucijama, Srbija je svoja stajališta pokušala nametnuti i ostalim republikama. Na udaru te promidžbe najprije su se našle [[SR Slovenija]] i [[SR Hrvatska]], koje su zagovarale preustroj Jugoslavije na [[konfederacija|konfederalnom]] načelu. Već prije demokratskih izbora [[1990.]], izpočelo Beograda jese bilo poticanostvarati protuhrvatsko raspoloženje kod Srba u Hrvatskoj, što se očitovalonaročito vidjelo prilikomtijekom organizacije mitinga posebice u [[Knin]]u.
 
<!-- postoji cijeli niz događaja koji su prethodili balvan-revoluciji i nakon nje -->
Nakon izbora, pod optužbom da je na djelu obnova ustaštva, u kolovozu 1990. uslijedila je i njihova otvorena pobuna (tzv. [[balvan-revolucija]]), koja je imala podršku vodstva Srbije i Crne Gore, te logističku potporu srpskog dijela [[JNA]]. U svojim nastojanjima Srbija se najviše oslanjala na saveznu vojsku, u kojoj su Srbi tradicionalno bili nadprosječno zastupljeni. PostupnaPostupni preobrazbapreobražaj JNA (tj. nadpolovično angažiranje srbijanskoga naroda u vojnim operacijama) u srpsku vojsku započela je prije višestranačkih izbora 1990. Vojni vrh bio je krajnje nepovjerljiv prema sve očitijim znakovima promjena u Europi potkraj 1980-ih, jenjavanja hladnog rata između [[SAD]] i [[SSSR]], padom [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] kao i raspadom istočnog bloka. Vremenski podudarno s otvorenim srbijanskim zahtjevima za preustrojbom federacije, JNA je provela i vlastiti preustroj.
[[Datoteka:Map of Greater Serbia (in Yugoslavia) hr.svg|mini|300px|Prikaz maksimalističke težnje ostvarenja plаn Velike Srbije, do crte [[Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа]].]]
[[Datoteka:Territories controlled by the Republic of Srpska and Republic of Serbian Krajina in 1993 hr.png|260px|minijatura|najveći postignuti opseg velikosrpskog osvajanja 1990.-ih godina]]