Adventisti sedmog dana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 44:
"Budući da je Mitra bio 'Nepobjedivo Sunce, (neznabožačka) religija je tražila sebi cara, kojemu bi poslužila kao predstavnika Mitrina na Zemlji. [...] Čini se da je rimski vladar bio označen kao pravi car. Nasuprot kršćanstvu, mitraizam je priznavao Cezara nositeljem božanske milosti. [...] Mitraizam je bio tako čvrsto prihvaćen da je mogao nametnuti na kršćanski svijet svoj sunčev dan umjesto subote." <ref>prof. Gilbert Murray, Oxford University: ''History of Christianity in the Light of Modern Knowledge'', str. 73-74.</ref></blockquote>
Kao što [[Katoličanstvo|katolički]] [[tisak]] i [[Svećenik|kler]] (između ostalog i kardinal [[James Gibbons]] <ref>''Catholic Mirror'', 23. 9. 1893.</ref
<blockquote>"Od početka pa do kraja Svetog pisma ne postoji nijedan stih, koji ovlašćuje prijenos tjednoga javnog bogosluženja od sedmog dana tjedna na prvi." <ref>''Catholic Press'', 25. 8. 1900.</ref></blockquote>
Redak 220:
Američki propovjednik [[William Miller]] ([[1782]].-[[1849]].) sudjelovao je [[1812]]. u ratu između [[SAD]]-a i [[Velika Britanija|Velike Britanije]], te pritom doživio vjersku krizu na koju njegova [[deizam|deistička]] uvjerenja nisu mogla odgovoriti. Obratio se stoga na [[baptisti|baptizam]] [[1818]]. te sljedećih 14 godina proučavao Bibliju, a osobito razna proroštva, prihvaćajući doslovno njihova predviđanja koja je on tumačio u smislu Kristova drugog dolaska. Od [[1832]]. počinje svoja propovjednička putovanja na kojima promiče svoj [[milenarizam|milenaristički]] nauk, prema kojem se drugi Kristov dolazak imao dogoditi [[21. ožujka]] [[1843]]. No, osim prolaska jedne komete, između 28. veljače i 1. travnja nije se ništa značajnog dogodilo.
Miller je tada izjavio da se prevario u računanju, pa Kristov dolazak odgodio do [[21. ožujka]] [[1844]]., ali opet bez da se išta dogodilo, pa je njegov sljedbenik Samuel Snow zaključio da se to ima dogoditi [[22. listopada]] iste godine. Sljedećeg jutra, tisuće okupljenih oko Millerovog doma shvatile su da se ništa nije dogodilo. Stoga se ovaj događaj u povijesti obično naziva »Velikim razočaranjem.« Međutim iako se William Miller obratio na baptizam 1818. tu se nigdje ne spominje da je bio pripadnik kršćanske adventističke crkve već pojedinac koji je uzimao neke nauke i shvaćanja na svoj način koje su dio adventističkog vjerovanja ( drugi Kristov dolazak ) dan danas. U bibliji se jasno iskazuje da nijedan čovjek nezna ni čas ni vrijeme kada će Krist doći .“''Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi“.'' (Matej 24,42), “''A o onom danu i času nitko ne zna, pa ni anđeli nebeski, ni Sin, nego samo Otac“.'' (Matej 24,36 ). Ovim stihovima je potvrđeno da se nebi trebao ni jedan čovjek “zamarati” tj. da ne bi trebao računati dolazak Krista jer to nije do čovjeka da zna već samo do Boga, Oca nebeskog.
Nakon toga, Millerovi su se sljedbenici podijelili u mnogo novih zajednica koje su prihvaćale različite nauke. Među njima su se pojavili i oni koji su naglašavali važnost subote.
| |||