Dan Hrvatskog sabora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uređeno i dopunjeno |
uređeno-nova sekcija, dodano s izvorima |
||
Redak 1:
'''Dan neovisnosti''' je [[blagdan]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] koji se obilježava [[8. listopada]] i [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|neradni]] je dan
Ovaj blagdan obilježava se u Hrvatskoj tek od 2001. godine (jednako kao i trenutačni [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]]) kada je uveden na inicijativu [[Ivo Škrabalo|Ive Škrabala]]. Međutim, kasnije se sam inicijator pokajao<ref>[http://www.maxportal.hr/sto-se-slavi-25-lipnja-dan-drzavnosti-ili-samo-jos-jedan-neradni-dan/ Maxportal] Ivo Škrabalo:"Žao mi je, jako mi je žao što smo promijenili datum proslave Dana državnosti", 25. lipnja 2014.</ref> jer je tadašnja vlast (Račanova vlada) promijenila obilježavanje Dana državnosti, koji se dotad slavio [[30. svibnja]], i još uvela Dan neovisnosti što je pak dovelo do opće zbrke s datumima i posljedično njihovog neprihvaćanja od strane naroda. Usto, trenutačni Dan neovisnosti je u najmanju ruku dvojben, ako ne i netočan, jer je državni sabor [[25. lipnja]] [[1991.]] donio ''[[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]]'' čime je Hrvatska postala samostalna i nezavisna država, dok je 8. listopada iste godine samo završena faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/267502/1/Samo-je-jedan-datum-osnutka-Hrvatske-a-to-je---25-lipnja Samo je jedan datum osnutka Hrvatske, a to je - 25. lipnja], [[Glas Slavonije]], 24. travnja 2015.</ref>
Toga datuma dogodila su se još dva važna događaja vezana uz hrvatsku neovisnost. 8. listopada 1075.<ref>[[Vjekoslav Klaić|Klaić, Vjekoslav]]. ''Povijest Hrvata : od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća'', Tisak i naklada L. Hartmana, Zagreb, 1899., str. 113., 115., {{Citat|Dan 8. listopada 1076. znamenit je u povijesti hrvatskoj.|Klaić, 1899., 113.}}{{Citat|Bijaše polovicom listopada 1076. upravo u vrijeme, kad se je slavilo krunisanje u Hrvatskoj.|Klaić, 1899., 115.}}</ref> u Solinu je okrunjen kralj [[Zvonimir]] (krunom koju mu je poslao papa [[Grgur VII.]]<ref>Budak, str. 211 {{Citat|1075. Poslanik pape Grgura VII. (1073. - 1085.), opat Gebizon, kruni u bazilici Sv. Petra i Mojsija u Solinu (danas Šuplja Crkva) Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.}}</ref><ref>[[Ivo Goldstein|Goldstein]], str. 401</ref><ref>[[Neven Budak]] - Tomislav Raukar, ''Hrvatska povijest srednjeg vijeka'', Školska knjiga, Zagreb 2006., str. 138: {{Citat|...pa je papin legat, opat Gebizon, 1075. u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu okrunio Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.}}</ref>, što je bila potvrda priznanja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevine Hrvatske]] kao međunarodnog subjekta), a 8. listopada 1871. [[Eugen Kvaternik]] pokrenuo je [[rakovička buna|Rakovičku bunu]], jedan u nizu neuspjelih pokušaja da se ostvari neovisnost Hrvatske. ▼
Na 24. obljetnicu Dana neovisnosti [[2015.]], i [[Google]] je Hrvatima čestitao Dan neovisnosti tako da je na svojoj tražilici umjesto drugog slova O stavio [[Hrvatska zastava|Hrvatsku zastavu]], odn. zamijenio ga hrvatskom trobojnicom, a u pozadinu postavio [[Plitvička jezera]].<ref> [http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/naravno-da-nisu-zaboravili-google-hrvatima-cestitao-dan-neovisnosti---411572.html Google Hrvatima čestitao Dan neovisnosti], Dnevnik.hr, 8. listopada 2015. </ref>▼
== Povijest ==
Line 11 ⟶ 9:
Iskaz naroda na održanom referendumu ([[plebiscit]]u) predstavlja temelj samostalnosti i nezavisnosti Republike Hrvatske u političkom smislu. Sva državna tijela obvezna su poštivati volju naroda koja je iskazana na plebiscitu pa je stoga Sabor [[25. lipnja]] [[1991.]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] čime je Hrvatska, od tog dana, postala samostalna i nezavisna država.
[[Datoteka:ZasjedanjeINA.jpg|mini|Zasjedanje [[
Ubrzo nakon toga, počela je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Potom je potpisana tzv. Brijunska deklaracija kojom se agresorska JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska (koje su tada već bile nezavisne države) su trebale odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem. Do mirnog razilaženja nije došlo zbog upornog odbijanja bilo kakvog dogovora od strane srpskog (jugoslavenskog) vodstva koje je jedino za cilj imalo oružanom agresijom ostvariti [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što je istekao moratorij na provedbu postupka razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, dana 7. listopada 1991. godine zrakoplovi [[JNA]] [[Raketiranje Banskih dvora|bombardirali]] su povijesnu jezgru glavnoga grada [[Zagreb]]a, zgradu državnog sabora i [[Banski dvori|Banske dvore]] u kojima je tada bilo smješteno državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti i mogućih novih zračnih napada na Zagreb, sjednica svih triju tadašnjih saborskih vijeća hrvatskog parlamenta održana je 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas je poznato da je sjednica održana u podrumu [[INA|Inine]] zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
Line 26 ⟶ 24:
Na istoj saborskoj sjednici izglasano je i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
== Zanimljivosti ==
▲
▲
== Poveznice ==
* [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]]
* [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]]
* [[Dan državnosti (Hrvatska)]]
== Izvori ==
| |||