Elektromagnetska indukcija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
YiFeiBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q988780 na Wikidati
Nadopunio Elektromagnetska indukcija
Redak 1:
{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Klasični elektromagnetizam|Elektrodinamika]]}}
 
[[datoteka:Induction experiment.png|mini|desno|300px|[[Michael Faraday|Faradayev]] [[pokus]] koji dokazuje elektromagnetsku indukciju: [[baterija]] ''(desno)'' stvara [[električna struja|električnu struju]] koja prolazi kroz malu [[električna zavojnica|električnu zavojnicu]] ''(A)'', stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada zavojnica miruje ne inducira se nikakav napon. Ali ako se mala zavojnica kreće unutar velike zavojnice ''(B)'', [[magnetski tok]] unutar velike zavojnice se mijenja, stvarajući (inducirajući) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar|galvanometru]] ''(G)''.<ref>[http://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&pg=PA285 Poyser, Arthur William (1892), ''Magnetism and electricity: A manual for students in advanced classes'']. London and New York; Longmans, Green, & Co., p. 285, fig. 248. Retrieved 2009-08-06.</ref>]]
'''Elektromagnetska indukcija''' je pojava nastanka [[elektromotorna sila|elektromotorne sile]] u [[električni vodič|vodljivoj]] petlji koja obuhvaća promjenjljivi [[magnetski tok]]. Elektromagnetsku indukciju otkrio je [[Michael Faraday]], a njegov je [[Faradayev zakon indukcije|zakon indukcije]] rabljen pri izvođenju [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovih jednadžbi]].
 
'''Elektromagnetska indukcija''' je [[pojava]] da se u zavoju [[Električni vodič|vodljive žice]] stvara (inducira) [[električni napon]] ([[elektromotorna sila]]) ako se mijenja [[magnetski tok]] što ga zavoj obuhvaća. Ako promjenljivi magnetski tok umjesto kroz jedan zavoj prolazi kroz [[Električna zavojnica|zavojnicu]] s ''N'' zavoja, bit će ukupni inducirani napon zavojnice ''N'' puta veći, jer se naponi svih zavoja zbrajaju. Zbog tih napona teći će i [[električna struja]] ako se zavoju ili zavojnici zatvori [[strujni krug]]. [[Pokus]]e o elektromagnetskoj indukciji prvi je objavio [[Michael Faraday|M. Faraday]] i pokazao kako se promjenom magnetskoga toka može dobiti inducirani napon. Prva je mogućnost da se zavoj pomiče u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] ili da se uza zavoj koji miruje pomiče [[magnet]], pri čemu se promjena magnetskoga toka može slikovito shvatiti kao presijecanje magnetskih [[Silnice|silnica]] električnim vodičem zavoja. Tako dobiveni inducirani napon označuje se kao napon pomicanja. No i bez ikakva relativnog pomicanja može se u zavoju ili zavojnici dobiti inducirani napon ako je promjenljivo magnetsko polje proizvedeno [[Izmjenična električna struja|promjenljivom strujom]]. Za to je potrebna takozvana primarna zavojnica, u kojoj teče promjenljiva struja (na primjer izmjenična električna struja), i uz nju, sekundarna zavojnica, u kojem će promjenljivo magnetsko polje inducirati napon. Zbog međusobnoga magnetskoga djelovanja primarne zavojnice na sekundarnu, ta se pojava naziva međusobnom indukcijom. No, kako je i zavojnica koja proizvodi promjenljivi magnetski tok obuhvaćena silnicama vlastitoga toka, njoj će biti induciran napon samoindukcije. <ref> '''elektromagnetska indukcija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17628] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
U tehnici se na elektromagnetskoj indukciji zasniva rad [[transformator]]a i [[električni generator|generatora]] električne struje.
 
U [[tehnika|tehnici]] se na elektromagnetskoj indukciji zasniva rad [[transformator]]a i [[električni generator|generatora]] električne struje. Elektromagnetska indukcija se u većini slučajeva može objasniti djelovanjem [[Lorentzova sila|Lorentzove sile]] na nositelje [[električni naboj|električnog naboja]]. Pri tome djeluje [[električno polje]] nastalo promjenom gustoće magnetskog toka po vremenu neovisno o gibanju, dok [[magnetsko polje]] kojemu je gustoća magnetskog toka vremenski nepromjenjljiva djeluje samo kada postoji komponenta [[brzina|brzine]] gibanja nositelja naboja okomita na smjer magnetskog polja.
 
<!--
Redak 11:
 
Vodič postavimo tako da se jednim svojim dijelom nalazi u homogenom magnetskom polju, a drugim dijelom izvan homogenog magnetskog polja. Dio vodiča koji se nalazi u polju postavimo tako da bude okomit na smjer magnetskog polja. Ako vodič pomičemo tako da se giba okomito na smjer magnetskog polja, tada se na krajevima vodiča pojavi inducirani napon, a ta se pojava zove '''elektromagnetska indukcija'''. Ako vodič pomičemo paralelno magnetskim silnicama, tada nema elektromagnetske indukcije. Pomičemo li ga tako da koso siječe magnetske slinice pojavit će se slabiji napon. Možemo zaključiti da je inducirani napon manji što je manji [[kut]] između smjera magnetskog polja i smjera gibanja vodiča i obrnuto, da je inducirani napon veći što je veći kut između smjera magnetskog polja i smjera gibanja vodiča.
[[Datotekadatoteka:Elektromagnetska indukcija.JPG|mini|desno|300px|]]
1. Prva slika prikazuje gibanje pozitivnog naboja kroz magnetsko polje okomito na smjer magnetskog polja. Vidimo da nam se u ovom slučaju javlja [[Lorentzova sila]] na pozitivan naboj koji se giba u magnetskom polju. No, međutim nema elektromagnetske indukcije.
 
Redak 111:
* Elektromagnetska indukcija primjenjuje se u [[transformator]]u gdje se [[izmjenična struja]] jednog napona pretvara u izmjeničnu struju drugog napona.
 
== Poveznice Izvori==
{{izvori}}
 
== Poveznice ==
* [[Magnetski učinak električne struje]]
* [[Istosmjerna struja]]