Atmosferski tlak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Atmosferski tlak |
|||
Redak 1:
[[
[[datoteka:MercuryBarometer.svg|mini|desno|250px|Koliki je [[tlak]] na 1 cm<sup>2</sup> površine, to jest atmosferski tlak, pokazao je talijanski fizičar [[Evangelista Torricelli|Torricelli]] početkom 17. stoljeća svojim [[pokus]]om koji je izveo sa [[živa|živom]].]]
'''Atmosferski tlak''' je [[tlak]] na bilo kojem dijelu [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. U većini slučajeva atmosferski [[tlak]] se uzima jednak [[hidrostatski tlak|hidrostatskom tlaku]] koji uzrokuje [[Zemljina atmosfera]] koja se nalazi u stupcu iznad točke mjerenja. Područja nižeg tlaka imaju manju masu atmosfere iznad sebe, a područja s većim tlakom imaju veću. Sukladno tomu porastom [[nadmorska visina|nadmorske visine]], smanjuje se stupac atmosfere poviše, i atmosferski tlak sukladno tome opada. Na morskoj razini atmosferski tlak je najveći, te je tim tlakom definiran tlak od jedne [[atmosfera (jedinica)|atmosfere]]. [[Tlak]] [[zrak]]a nije u svako doba isti na jednom mjestu [[Zemlja|Zemlje]]. On nije jednak ni na dva mjesta koja se razlikuju u [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]]. Tlak opada s visinom, a osim toga mijenja se s promjenom količine vlage u zraku. [[Vlaga]] je naime lakša od zraka, pa što je ima više u zraku, to će zrak biti lakši, a zbog toga je i tlak manji. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
Zrak vrši na svaku plohu neki atmosferski tlak. Taj je tlak to manji što se više dižemo uvis, jer se time smanjuje sloj zraka koji vrši pritisak. Koliki je tlak na 1 cm<sup>2</sup> površine, to jest atmosferski tlak, pokazao je talijanski fizičar [[Evangelista Torricelli|Torricelli]] početkom 17. stoljeća svojim [[pokus]]om koji je izveo sa [[živa|živom]]. On je uzeo [[cijev]], dugu 1 [[metar]] i napunio je živom do ruba. Zatim ju je začepio prstom, okrenuo i stavio okomito u posudu sa živom. Živa nije ostala do vrha u cijevi, ali nije ni sva iscurila. Prostor iznad žive je prazan prostor, a zove se Torricellijev [[vakuum]]. U stvari to nije potpuno prazan prostor jer se u njemu nalaze živine [[para|pare]]. Živa nije posve iscurila jer je u cijevi drži vanjski tlak. Ako je visina stupca žive 750 [[metar|mm]], onda isto toliki atmosferski tlak mora držati ravnotežu težini toga stupca. Kako je [[gustoća]] žive 13 534 kg/m<sup>3</sup>, to stupac žive od 0,75 m presjeka 1 cm<sup>2</sup> (0,000 1 m<sup>2</sup>) ima [[težina|težinu]], odnosno stvara tlak:
:''p = ρ ∙ g ∙ h'' = 0,75 m 9,81 m/s<sup>2</sup> 13 534 kg/m<sup>3</sup> = 99 576 N/m<sup>2</sup> ≈ 1 bar
Kako zrak tlači približno od 1 [[Bar (jedinica)|bar]], to na primjer na površinu stola od 1 m<sup>2</sup> vrši [[pritisak]] od oko 10 000 [[Kilogram|kg]] ili 10 [[tona]]. Da se stol ne smrvi, uzrok je u tome što postoji tlak i odozdo na ploču stola jer se tlak u [[plin]]ovima širi na sve strane. ([[aerostatika|aerostatski]] tlak u zraku djeluje jednako kao i [[hidrostatski tlak]] u vodi). [[Površina]] čovječjeg tijela iznosi oko 1,5 m<sup>2</sup>, pa je atmosferski pritisak na tu površinu oko 150 000 kg ili 15 tona. Taj pritisak ne može zdrobiti čovjeka jer je unutarnji tlak jednako toliki koliki i vanjski atmosferski tlak.
== Standardni atmosferski tlak==
Line 16 ⟶ 22:
== Srednji tlak na razini mora==
[[
Srednji tlak na razini [[more|mora]] je tlak na razini mora ili ,ako je mjeren na nekoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]], pretvoren u tlak na morskoj razini podrazumjevajući da se radi o [[izoterma|izotermičnom]] sloju na području mjerenja.
Line 32 ⟶ 38:
== Promjene tlaka po visini==
[[
Atmosferski tlak se mjenja počevši od razine mora pa sve do [[mezosfera|mezosfere]]. Iako se atmosferski tlak mijenja ovisno o vremenu, [[NASA]] je izračunala srednje vrijednosti atmosferskog tlaka na [[Zemlja|Zemlji]], za cijelu [[godina|godinu]]. Sljedeća tablica prikazuje na kojim visinama se može naći pojedini atmosferski tlak.
| |||