James Clerk Maxwell: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio James Clerk Maxwell |
nadopunio James Clerk Maxwell |
||
Redak 17:
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[John Henry Poynting]]
| poznat_po = [[Maxwellove jednadžbe]], <br> [[Maxwellov zakon raspodjele]], <br> Maxwellove [[diferencijalne jednadžbe]], <br> [[Kinetička teorija plinova]], <br> Dokazao da je [[svjetlost]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetska pojava]], <br> Maxwellova jednadžba za [[indeks loma]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
Redak 90:
Maxwellov kolega i prijatelj Lewis Campbell, izdao je 1882. njegovu biografiju ''The Life of James Clerk Maxwell'', i kolekciju njegovih pjesama.
== Doprinosi ==
=== Maxwellove jednadžbe ===
{{Glavni|Maxwellove jednadžbe}}
'''Maxwellove jednadžbe''' opisuju ovisnost [[električno polje|električnog]] i [[magnetsko polje|magnetskog polja]] o [[električni naboj|nabojima]] i [[električna struja|strujama]], a također i njihovo međudjelovanje do kojeg dolazi kada se polja mijenjaju u vremenu. One su temelj klasične [[elektrodinamika|elektrodinamike]] i teorijske [[elektrotehnika|elektrotehnike]], a razvio ih je J. C. Maxwel] između 1861. i 1864. Koristeći u to doba poznate zakone ([[André-Marie Ampère|Ampèreov zakon]], [[Faradayev zakon indukcije]] i [[Gaussov zakon]]) te postavivši hipotezu o struji pomaka, Maxwell ih je sve skupa ujedinio u skladu sa [[jednadžba kontinuiteta|jednadžbom kontinuiteta]].
=== Maxwellov zakon raspodjele ===
{{Glavni|Maxwellov zakon raspodjele}}
'''Maxwellov zakon raspodjele''' zakon je [[Statistička mehanika|statističke mehanike]] koji određuje raspodjelu [[vjerojatnost]]i [[brzina]] [[molekula]] u [[plin]]u ovisno o [[temperatura|temperaturi]]. U nekom [[volumen]]u plina molekule mogu poprimiti sve moguće brzine, ali prema Maxwellovu istraživanju postoji uvijek određena brzina koja je najvjerojatnija pri određenoj temperaturi, i najveći broj molekula u plinu ima upravo brzine bliske toj brzini. Prema tom zakonu raspodjele vidljivo je koliko molekula u prosjeku otpada na pojedinu moguću brzinu. S porastom temperature postaje i najvjerojatnija brzina sve veća, tako da je prosječna brzina kojom se gibaju molekule u vrelom plinu veća nego prosječna brzina molekula u plinu pri nižoj temperaturi.
=== Maxwellove diferencijalne jednadžbe ===
'''Maxwellove diferencijalne jednadžbe''' osnovne su jednadžbe elektrodinamike koje izražavaju povezanost električnog i magnetskog polja te opisuju način njihova mijenjanja u [[vakuum]]u. Prema njima, dovoljno je poznavati u nekom trenutku električno i magnetsko polje u prostoru da bi se jednoznačno mogao odrediti vremenski tijek polja u budućnosti:
:<math>\begin{align}
\nabla \cdot \mathbf{E} &= 0 \quad & \nabla \times \mathbf{E} &= -\frac{\partial\mathbf H}{\partial t}, \\
\nabla \cdot \mathbf{H} &= 0 \quad & \nabla \times \mathbf{H} &= \frac{1}{c^2} \frac{\partial\mathbf E}{\partial t}.
\end{align}</math>
gdje je: ''H'' - [[vektor]] [[magnetsko polje|magnetskog polja]], E - vektor [[električno polje|električnog polja]], ''c'' - brzina širenja promjene, odnosno [[brzina svjetlosti]], ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]].
=== Maxwellova jednadžba za indeks loma ===
{{Glavni|Indeks prelamanja}}
'''Maxwellova jednadžba za indeks loma''' relacija je koja povezuje realni dio indeksa loma ''n'' s [[Relativna dielektrična permitivnost|relativnom dielektričnom permitivnošću]] ''ε<sub>r</sub>'' i [[Relativna magnetska permeabilnost|relativne magnetske permeabilnosti]] ''μ<sub>r</sub>'' sredstva u kojem se [[svjetlost]] širi:
:<math>n = \sqrt{\varepsilon_\mathrm{r} \mu_\mathrm{r}}</math>
== Izvori ==
| |||