Foča: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 177:
Foča je imala katoličku tradiciju do turskih vremena. Brojni toponimi oblika Crkvina, Crkvice ili Crkvište napućuju nas na crkvene spomenike. Iz okolice se najbolje sačuvala stara crkva u selu [[Zagrađe]] ispod grada Sokola, za koju postoji mjesna predaja da je bila dvorska crkva hercega Stjepana Vukčića Kosače. Od nje su ostali visoki zidovi, ikonostas, kameni svod i kupola navodno građena po uzoru na carigradsku Aju Sofiju. <ref name="Bejtić28">[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 28</ref>
U Foči je na lijevoj obali Čehotine bila u srednjem vijeku katolička [[crkva sv. Marije u Foči|crkve sv. Marije]] (sv. Gospe) građena u [[romanika|romaničkom]] stilu, izgrađena najkasnije u 12. stoljeću, a srušena u 16. stoljeću. Od stare su crkve ostali dio kamenoga [[friz|friza]] s bogatom dekoracijom, kamena [[Rozeta (arhitektura)|rozeta]] i tri zanimljiva kamena [[ornament|ornamenta]]
Posljednji autohtoni katolici u ovom kraju živjeli su do kraja 19. stoljeća u selu [[Ivanovci (Foča, BiH)|Ivanovcima]] kod Foče.<ref>M. S. Filipović, Foča, u: Glasnik Ferijalnog saveza II., Beograd 1924., br. 6/7, str. 7; Alija Bejtić, nav. dj., str. 35</ref> Prema zabilješkama u pismu od 5. rujna 1840. od dubravskog župnika i biskupskog vikara Trebinjske biskupije don Vidoja Maslaća (Novakovića), u nevesinjskom i fočanskom kotaru žive katolici Trebinjske biskupije.<ref>Pismo provikara Trebinjsko-mrkanske biskupije don Lazara Lazarevića Zemaljskoj vladi glede granica hercegovačkih biskipija, Provikarski arhiv u Stocu, godište 1887./N/47.)</ref> Trag kršćana očuvao se u toponimima. Dva brijega nedaleko od grada i danas se nazivaju – Križevac. Prema Goraždu, nešto dalje, nalazi se mjesto Kosače s većom nekropolom stećaka.
Druga crkva za koju se zna u fočanskom kraju bila je u Kaurskom Polju, na desnoj obali Čehotine. Otkrivena je 1886. kad su iskopavani temelji za austrougarsku vojarnu i kapelicu. Crkva u Kaurskom Polju spominje se u popisu fočanskoga [[has|hasa]] iz 1470. godine. Tad su nađene monolitne škrinje od kojih se danas jedna čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a druga je u Foči pred zgradom Muzeja Stare Hercegovine. Slične kamene škrinje otkrivene su još i u starom katoličkom groblju u Gučoj Gori kod Travnika. U Foči su nađeni [[stećak|stećci]] različitih dimenezija prilikom izgradnje športske dvorane uz lokaciju bivše, danas porušene vojarne. Na stećcima su tri ukrašena ornamentima križa, mača i vinove loze. <ref>[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=396 Župa Nevesinje] Toni Šarac: ''Svetkovina Presvetoga Srca Isusova u Foči'', 2012-06-17</ref> Na stećcima, obeliscima i nadgrobnim spomenicima fočanske okolice tekstovi su pisani ikavskim govorom hrvatskog jezika, poput »bilig kneza Tvrdisava Brsnića, počtena viteza«<ref name="Bejtić28"/>
Bile su u fočanskom kraju još mnoge crkve, ali ih se ne može točno locirati.
Line 188 ⟶ 191:
U stoljećima [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|turske vlasti]] katolici nisu smjeli graditi nove crkve niti obnavljati stare crkve. Pravoslavni su imali nešto bolji status. Pred kraj turske uprave sagrađena je mala pravoslavna crkva, na brdašcu kod Božovačkog potoka, debelim i visokim zidovima ograđena, te oko nje prve srpske kuće i groblje.
Nakon austrougarske [[Okupacija Bosne i Hercegovine|okupacije BiH]] 1878. stvorilo se povoljno političko i sigurnosno okružje za mjesne katolike koji su nakon više stoljeća odlučili sagraditi svoju crkvu. 1886. su godine mjesni katolici osnovali odbor za izgradnju crkve, a projekt je zastao zbog nemogućnosti dobivanja lokacije. Do konačne izgradnje crkve koja je izgrađena 1914. nakon žalbe samom bečkom dvoru i osobne intervencije austrijskoga cara Franje Josipa I., bogoslužje se za katolike obavljalo u preuređenoj prostoriji mjesne vojarne,<ref name="izložba">[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=44067 Izložba povodom 100. obljetnice izgradnje katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u Foči - KTABKBIH] - Foča, 19. svibanj 2014. - Najave</ref> u katoličkoj kapelici tzv. južne vojarne. Konačno izgrađena crkva posvećena [[Crkva Presvetog Srca Isusova u Foči|Presvetom Srcu Isusovom]] bila je reprezentativna građevina koja je davala posebno obilježje ovom kraju.<ref name="izložba"/> Katoličko groblje je bilo nedaleko od gradskoga središta, u blizini stare austrijske vojarne i staroga željezničkog mosta na ušću Čehotine u Drinu, gdje je i jezgra stare Foče.
Područje Foča i Čajniča 1890. je godine izuzeto iz [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjske]] i pripojeno [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjskoj]] biskupiji. Ipak, katoličke vjernike na području Foče i [[Čajniče|Čajniča]] desetljećima su pastorizirali svećenici [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]], ali uvijek i s odobrenjem [[Ordinarijat|Ordinarijata]] u Mostaru.<ref name="cnak">[http://www.cnak.ba/index.php?opt=30&id=975 Crkva na kamenu] Trostruko duhovno-kulturno slavlje, Foča (KIUM), Objavljeno: 2. lipnja 2014.</ref>
| |||