Dinjčić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Dinjicic Coat of Arms.png|mini|Grb obitelji Dinjčića]]
'''Dinjčić''',<ref name="leksikon">(ur. Antun Vujić) ''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 250</ref> '''Dinjičić'''<ref name="fojnički grbovnik">[http://www.dicaceline.hr/upload_data/site_files/fojnicki_grbovnik_i_dio.pdf Dica Čeline] Fojnički grbovnik, I. dio, pdf samostana Duha Svetoga - samostan.ba, str. 27 (pristupljeno 3. svibnja 2016.)</ref> (Digncich)<ref name="Mirnik">[https://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=423051&table=casopis&lang=hr&print=true Hrvatska znanstvena bibliografija, Pregled bibliografske jedinice broj: 423051] Ivan Mirnik: ''Zmajski red u hrvatskoj i ugarskoj heraldici. '', Grb i zastava (1846-3827) 3 (2009), 5; 1-7 (pristupljeno 3. svibnja 2016.)</ref>, [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatska]] velikaška obitelj iz [[Bosna|Bosne]].<ref name="leksikon"
== Grb ==
Obiteljski je grb sadržavao motiv [[zmaj]]a iznad kacige, kao krijesta.<ref name="Mirnik"/>
Spomenuti su u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]].<ref name="fojnički grbovnik"/>
Grb obitelji Dignicich (Dinjičić) na 59. stranici fojničkog grbovnika pripada i obitelji Kovačević, što je vidljivo iz komentara.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/grbovnik/files/search/searchtext.xml Fojnički grbovnik], Samostan u Fojnici, (pristupljeno 3. svibnja 2016.)</ref>
== Posjedi ==
Obitelj je posjedovala zemlje i građevine ponajviše u [[Podrinje|Podrinju]]. Podrinjski je kraj tradicijski pod upravom Dinjčića od [[1366.]] godine.<ref name="leksikon"/> Posjedi su bili koncentrirani oko [[Srebrenica|Srebrenice]].<ref name="fojnički grbovnik"/>
Dinjčići su bili vlasnici sredjovjekovne utvrde [[Vratar (utvrda)|Vratara]], po kojoj je dobio ime cijeli srednjovjekovni okrug, koji je obuhvaćao župe Luku i Žepu (Gornja Bosna i Podrinje, tj. Osat). Ova je središnja utvrda bila sagrađena na prijelazu 13. u 14. stoljeće. U kasnom srednjem vijeku župom Vratarom vladali su Dinjčići te poslije njihov ogranak [[Kovačević (bosanska vlastela)|Kovačevići]].<ref>(ur. Edib Đozić), [http://www.bastina.ba/images/stories/izdavastvo/20140716/MONUMENTA_3_EN.pdf Monumenta Srebrenica, Research, documents, testimonials, Book 3] Srebrenica Through Centuries Past, Public Institution for Protection and Usage of Cultural-historical and Natural Heritage of the Tuzla Canton, Tuzla – Srebrenica 2014., ISSN 2233-162X, str. 48</ref>▼
== Povijest ==
Od 1366. vladaju Podrinjem. Rodoslovac je župan ''Dinica'' (1378.). Kroz 14. i prvu četvrtinu 15. stoljeća najčešće nose naslov župana. Nakon što su s povijesne pozornice nestali [[Zlatonosović|Zlatonosovići]], Dinjčići usvajaju naslov [[vojvoda]].<ref name="leksikon"/>
Važni u obrani Bosne od srpskih i osmanskih osvajanja.<ref name="leksikon"/><ref name="fojnički grbovnik"/>
▲Dinjčići su bili vlasnici sredjovjekovne utvrde [[Vratar (utvrda)|Vratara]], po kojoj je dobio ime cijeli srednjovjekovni okrug, koji je obuhvaćao župe Luku i Žepu (Gornja Bosna i Podrinje, tj. Osat). Ova je središnja utvrda bila sagrađena na prijelazu 13. u 14. stoljeće. U kasnom srednjem vijeku župom Vratarom vladali su Dinjčići te poslije njihov ogranak Kovačevići.<ref>(ur. Edib Đozić), [http://www.bastina.ba/images/stories/izdavastvo/20140716/MONUMENTA_3_EN.pdf Monumenta Srebrenica, Research, documents, testimonials, Book 3] Srebrenica Through Centuries Past, Public Institution for Protection and Usage of Cultural-historical and Natural Heritage of the Tuzla Canton, Tuzla – Srebrenica 2014., ISSN 2233-162X, str. 48</ref>
== Poznati predstavnici ==
Spominju se u poveljama vladara srednjovjekovne bosanske države od 1399. do 1421. godine.<ref name="fojnički grbovnik"/>
Kroz povijest dali su nekoliko poznatih predstavnika, među kojima se ističu:
* [[Dragiša Dinjčić]], sudionik ubojstva [[Pavao Radinović|Pavla]] [[Radinovići (bosanska vlastela)|Radinovića]] na Parenoj Poljani 1415.<ref name="leksikon"/>; spominje se kao knez od Podrinja uz kralja Stjepana Tomaša i Tvrtka II.<ref name="fojnički grbovnik"/>
* [[Vladislav Dinjčić]], spominje se uz kralja Tvrtka II.<ref name="fojnički grbovnik"/>
* [[Petar Dinjčić]] (sred. 15. stoljeća), važan u obrani obiteljskih posjeda od presezanja [[srpska despotovina|srpskih]] [[despot|despota]] na zemlje preko Drine<ref name="leksikon"/>
* [[Tvrtko Dinjčić]], vojvoda (u. 1463.). Posljednji je važni predstavnik ovih velikaša. Pogubili ga Osmanlije u [[osmansko osvajanje Bosne|osvajanjima Bosne]].<ref name="leksikon"/>
* [[Kovač Dinjčić]], spominje se 1442., uz vladara Ostoju. Vodio je 600 do 700 konjanika u obrani Bosne od osmanskih osvajanja. Rodoslovac je obitelji Kovačevića.<ref name="fojnički grbovnik"/>
== Izvori ==
| |||