Kamene kugle kulture Diquís: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 17:
}}
'''Kamene lopte kulture Diquís''', poznate i kao '''Kamene lopte Kostarike''' su skupina od preko tristo [[petrosfera]] na jugozapadu [[Kostarika|Kostarike]], u području Diquís delte i otoka [[Isla del Caño]]. Lokalno poznate kao ''Las Bolas'', ovi [[megalit]]ski spomenici su najpoznatije kamene skulpture [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovske Amerike]] kulturnog područja od Kostarike do Kolumbije i pripisuje se nestaloj '''Diquís kulturi''' koja je svoj vrhunac doživjela od [[700.]] do [[1530.]] godine.<ref name=Museo>{{cite web|title=Diquís|url=http://www.precolombino.cl/en/culturas-americanas/culturas-precolombinas/intermedia/diquis/|publisher=Museo Chileno de Arte Precolombino|accessdate=6. kolovoza 2014}}</ref> Sama riječ "diquís" znači „velike vode” ili „velika rijeka” na [[Boruca jezik|boruca jeziku]]. Glavna naselja i kamene lopte kulture Diquís su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2014. godine kao jedinstven primjer složnih društvenih, gospodarskih i političkih sustava od 6. do 16. stoljeća.<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/news/1453 Precolumbian Chiefdom Settlements with Stone Spheres of the Diquís], UNESCO-v upis lokaliteta{{eng oznaka}} Preuzeto 6. kolovoza 2014.</ref>
[[Datoteka:Stone spheres of Costa Rica. TerrabaReventazon River view.JPGjpg|mini|lijevo|<center>Kamene lopte kulture Diquis iznad rijeke Terraba]]
[[Datoteka:SphDrake003.jpg|mini|lijevo|<center>Park kamenih lopti Kostarike]]
Naselja uključuju umjetne zemljane humke, popločane površine, grobna mjesta i naravno najznamenitije, kamene lopte. Lopte su promjera od 70 centimetara do 2,57 m, te do 15 tona težine. Većina ih je isklesana od gabbro kamena koji je ekvivalent bazaltu, ali ih je na desetke isklesano od školjkama bogatog vapnenca ili pješčenjaka. Ove tajanstvene kamene lopte se odlikuju velikim savršenstvom klesanja, ali i svojom brojnošću, veličinama i gustoćom nalaza. Najstarije su isklesane oko 600. godine, ali ih većina datira poslije 1000. god., mnogo prije španjolske kolonizacije.<ref>Brendan M. Lynch, "[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2010-03/uok-uok032210.php University of Kansas researcher investigates mysterious stone spheres in Costa Rica]"</ref> Jedina metoda datiranja je [[stratigrafija]], ali nažalost većina kamenih lopti nisu više na svojoj izvornoj lokaciji. Naime, već prilikom prvog otkrića ovih spomenika 1930-ih kada je United Fruit Company čistila džunglu za plantaže banana, radnici su buldožerima i drugom teškom opremom izgurali neke lopte. Nadalje, neki su radnici, inspirirani pričama o skrivenom zlatu, počeli bušiti rupe u njima, pa čak ih dizati u zrak dinamitom. Brojne su lopte uništene prije no što su vlasti reagirale. Danas ih je najveći broj u Nacionalnom muzeju Kostarike u [[San José]]u.