Gudačka glazbala: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ispravila sam pravopis.
m uklonjena promjena suradnika 188.129.91.138 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović
Redak 1:
[[Datoteka:Viola Profonda comparison.jpg|mini|<center>Viola profonda, viola i violina]]
Pod pojmom '''gudaćagudačka glazbala''' podrazumijevamo sva [[glazbala]] koja pripadaju skupini [[glazbala sa žicama]] i kod kojih se zvuk proizvodi povlačenjem [[Gudalo|gudala]] preko žica.
 
Danas se u [[ozbiljna glazba|ozbiljnoj]], ali i u ostalim vrstama [[Glazba|glazbe]] koriste četiri standardna gudaćagudačka glazbala: [[violina]], [[viola]], [[violončelo]] i [[kontrabas]]. U posljednje se vrijeme pokušava oživjeti i gotovo zaboravljena stara gudačka glazbala za potrebe stilskoga, odnosno povijesno osviještenoga izvođenja rane glazbe. Također, ovoj skupini glazbala pripadaju i [[tradicijska narodna glazbala]], a danas se u [[techno]] glazbi koriste čak i električni gudaćigudački instrumenti.
 
GudaćaGudačka se glazbala odlikuju velikim tonskim opsegom, sposobnošću najsuptilnijeg nijansiranja dinamike, agogike i boje [[ton]]a, što gudačima općenito omogućuje veliku izražajnost. Može ih se doista virtuozno svirati, zbog čega su općeprihvaćena kao najvažnija i temeljna glazbala svakoga simfonijskog [[Orkestar|orkestra]]. Značajnu ulogu imaju i u raznim komornim sastavima. Mnoge [[Skladba|skladbe]] za gudaćegudače kao soliste prihvaćene su i priznate kao najvrjednija djela glazbene umjetnosti.
 
== GudaćaGudačka glazbala ==
*[[Violina]]
*[[Viola]]
Redak 14:
*[[Lirica]]
 
==Izrada gudaćihgudačkih glazbala==
{{glavni|Tradicionalna izrada violina}}
[[Tradicionalna izrada violina]] ([[talijanski|tal.]] ''Liuteria''<ref>Naziv dolazi od talijanskog naziva za [[lutnja|lutnju]], [[Trzalački instrumenti‎|žičani instrument]] koji se uveliko koristio u [[barok]]u</ref>) je izrazito cijenjen [[obrt]] koji se sastoji u proizvodnji i obnovi gudačkih i [[Trzalački instrumenti|trzalačkih instrumenata]] ([[gitara]], [[bas]], [[mandolina]] i dr.). Za to graditelji violina pohađaju posebne škole koje se temelje na bliskom odnosu mentora i štićenika, prije nego ovi pristupe [[šegrt]]ovanju u lokalnim radionicama, gdje, u beskrajnom procesu, nastavljaju uvježbavati i usavršavati svoje tehnike. Kao temelj cremonskog identiteta, te presudne uloge u društvenim i kulturnim događajima grada, tradicionalna izrada violina u [[Cremona|Cremoni]] je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]] 2012. god.<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00719 Traditional violin craftsmanship in Cremona] UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 10. prosinca 2012.</ref>.