Dion Kasije Kokcejan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 41 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q185223 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
''' Dion Kasije KokejanKokcejan''' (starogrčki: Δίων ὁ Κάσσιος, latinski<ref>Dionovo ime: ''[[L'Année épigraphique]]'' 1971., 430 = Κλ΄ Κάδδιος Δίων. ''Roman Military Diplomas'', Roxan, 133 = ''L. Cassius Dio''.</ref><ref>[[Alain Gowing]], koji je uređivao Diona Kasija, argumentirao je da je nedovoljan dokaz za ''Cocceianus''a te da je askripcija bizantsko brkanje s [[Dion Krizostom|Dionom Krizostomom]] za kojeg [[Plinije]] navodi da se zvao Cocceianus.</ref> Lucius Cassius Dio Cocceianus) (o. 155.-o. 235.), autor je ''Rimske povijesti'' (Ρομαικε ιστοριa) u 80 knjiga u kojoj je nakon 22 godine proučavanja opisao događaje od [[Eneja|Enejina]] dolaska u Italiju do smrti cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]].
 
Prvih četrdeset knjiga obuhvaćalo je razdoblje do [[Cezar|Cezara]] i [[Pompej|Pompeja]], sljedećih dvadeset do [[Klaudije|Klaudijeve]] smrti, a posljednjih dvadeset do smrti [[Septimije Sever|Septimija Severa]]. Od tog je djela do nas stigao tek manji dio u sačuvanim knjigama XXXVI.-LX s manjim lakunama, te veći ostatci LXXIX. i LXXX. knjige. U sačuvanim knjigama opisano je razdoblje kraja [[Rimska republika|Rimske republike]] i početka [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Srećom, od knjiga LXI.-LXXX. sačuvani su sažeti prikazi bizantskog redovnika Ksifilina iz XI. st., te izvatci kod Zonare (12XII. st.).
 
Dion Kasije KokejanKokcejan je bio sin rimskog senatora Kasija ApronianusaApronijana. Rodio se u maloazijskom gradu [[Niceja|Niceji]] u pokrajini [[Bitinija|Bitiniji]]. [[Bizant|Bizantska]] tradicija smatra da je Dionova majka bila kćerka ili sestra grčkog povjesničara, [[orator]]a, i filozofa [[Dion Krizostom|Diona Krizostoma]], iako je to kasnije osporavano. Iako rimski građanin, bio je podrijetlom Grk i pisao je grčkim jezikom.
 
Unatoč određenim zamjerkama Dionovu stilu, ono što je od njegova djela došlo do nas predstavlja izrazito vrijedan izvor za povijest carskog doba.