Ivan Kozarac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodano par informacija
Redak 32:
Od [[1900]]. do [[1906]]. godine, radi kao pisar u odvjetničkoj kancelariji Levina Plemića. U književnosti se javlja [[1902.]] godine kada objavljuje svoju prvu pjesmu ''Slavjanstvu'' te prvu crticu ''Slijepac''. Godine [[1903]]., Ivan je obolio od tada neizlječive [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. [[1906.]] godine je objavio svoju prvu i jedinu knjigu za života - ''Slavonska krv''. Ostale njegove knjige su mu bile izdane tek nakon njegove smrti [[1911]]. godine. Unatoč teškom zdravstvenom stanju, nije bio oslobađaju vojne službe te [[1907]]. godine odlazi u vojsku (prvo u [[Petrovaradin]], a potom u [[Karlovac]]). [[1909]]. godine vraća se iz vojske u rodni grad, ali u jesen iste godine odlazi u [[Zagreb]] gdje je zaposlen kao poslovođa Nakladnog fonda Društva hrvatskih [[književnik]]a i Društva hrvatskih redatelja.
 
U ljeto, [[1910]]. godine književnik i liječnik [[Milivoj Dežman]] upućuje ga na liječenje u [[Brestovac]]. Međutim, Ivan se već u rujnu neizliječen vraća u Vinkovce gdje samo dva mjeseca nakon povratka, umire u 25. godini života. Pokopan je [[18. studenog]], na groblju sv. Marije Magdalene u [[Vinkovci]]ma. Godine [[1911.]] posthumno su objav­ljene ''Pjesme'' u [[Spli­tSplit]]u, ''Izabrane pripovijetke'' u [[Vin­kov­ciVinkovci]]ma i roman ''[[Đuka Begović]]'' u [[Zagreb]]u.