Inačica od 4. lipnja 2016. u 20:38 uredi Hugolin Iv (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 211 edits nova stranica: '''Pavlinski samostan Bela crkva''' je bivši rimokatolički samostan s crkvom sv. Marije. Nalazi se kod Mikleuške. Pripadala je redovnicima pavlinskog...		Inačica od 4. lipnja 2016. u 20:48 uredi ukloni ovu izmjenu Hugolin Iv (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 211 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Pavlinski samostan Bela crkva''' je bivši rimokatolički samostan s crkvom sv. Marije. Nalazi se kod [[Mikleuška\|Mikleuške]]. Pripadala je redovnicima [[pavlini\|pavlinskog]] reda. Datira iz 13. stoljeća. Prva pisana isprava koja ga spominje je iz [[1295.]] godine. Prigodom izgradnje, kako neki izvori tvrde, tad je izgrađena samostanska kuća i crkva. Slijedećih dvaju stoljeća pavlini su postali znameniti i dobijali su darovnicama brojne posjede. Stekli su uvjete da su mogli sagraditi novu crkvu i samostanske objekte. Nove građevine bile su fortikacijski zaštićene zidom i kulama. U sredini samostana bila je crkva Blažene Djevice Marije. Ovaj ugledni samostan bio je bogate dokumentacijske građe. Od 1397 pavlinska dokumenta iz njihovih samostana u Hrvatskoj, čak 544 su iz ovog samostana. Vrlo su vrijedni izvor podataka povijesti [[Moslavina\|moslavačkog]] kraja.<ref name="sites">[https://sites.google.com/site/moslavackagora/bela-crkva Moslavačka gora] Bela Crkva (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref> == Zemljopisni smještaj == Nalazi se uz potok Crkveni jarak. Toponim svjedoči o postojanju crkve. Smješten je na brdu, na visorvani. Nizvodno potokom u pravcu jezera [[Mikleuška (jezero)\|Mikleuške]] ostaci su ribnjaka. Do razvalina se može doći planinarskim stazama iz pravca jezera Mikleuške, Humke i Visa.<ref name="sites"/> == Povijest == Osnovan je u blizini [[Garić grad\|Garić grada]], koji je 1256. dao sagraditi ban Stjepan Šubić. Samostan datira iz 13. stoljeća. Prva pisana isprava koja ga spominje je iz [[1295.]] godine. Prigodom izgradnje, kako neki izvori tvrde, tad je izgrađena samostanska kuća i crkva. Slijedećih dvaju stoljeća pavlini su postali znameniti i dobijali su darovnicama brojne posjede. Stekli su uvjete da su mogli sagraditi novu crkvu i samostanske objekte. Nove građevine bile su fortikacijski zaštićene zidom i kulama. Uz to ga za osiguranje sa sve četiri strane okružuje potok i opkop. U sredini samostana bila je crkva Blažene Djevice Marije. <ref name="sites"/> Osmanska osvajanja došla su u vrijeme vrhunca moći ovog samostana. Učestali osmanski upadi natjerali su pavline napustiti samostan i otići u [[Lepoglava\|Lepoglavu]]. Na odlasku su sve svoje dragocjenosti i arhiv ponijeli sa sobom. Između 1550. i 1600. samostan su zauzeli Osmanlije. Po zauzeću samostan postupno propada i nikad ga se više nije obnavljalo. Vremenom su porušeni svi samostanski objekti. Danas arheolozi iskapaju i konzervatori konzerviraju ovaj lokalitet.<ref name="sites"/> == Važnost == Ovaj ugledni samostan bio je bogate dokumentacijske građe. Od 1397 pavlinska dokumenta iz njihovih samostana u Hrvatskoj koja se čuvaju u [[Arhiv Hrvatske\|Hrvatskom državnom arhivu]], čak 544 su iz ovog samostana. Vrlo su vrijedni izvor podataka povijesti [[Moslavina\|moslavačkog]] kraja.<ref name="sites"/> == Izvori ==

Pavlinski samostan Bela crkva: razlika između inačica