Inačica od 30. svibnja 2015. u 22:44 uredi Dexbot (razgovor \| doprinosi) 5.958 edits m Removing Link FA template (handled by wikidata) ← Starija izmjena		Inačica od 7. lipnja 2016. u 16:04 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 15: }} '''Artemisia Gentileschi''' ([[8. kolovoza]] [[1597.]], [[Rim]] - [[1652.]], [[Napulj]]), [[Italija\|talijanska]] [[barok]]na [[slikar]]ica, je prva značajna slikarica u [[zapadna umjetnost\|europskom slikarstvu]]; najznačajnija sljedbenica [[Caravaggio\|Caravaggia]] ([[Caravaggisti]]). U vremenu kada su žene bile teško prihvaćene kao slikarice, ona je bila prva koja je slikala [[Povijesni motiv\|povijesne]] i [[Vjerski motiv\|religijske]] teme, što je do tada smatrano nemoguće za jednu ženu. Postala je prvim ženskim članom prestižnog udruženja ''Akademije umjetnika'' (''Accademia di Arte del Disegno'') u [[Firenca\|Firenci]]. [[Datoteka:GENTILESCHI_Judith.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|<center>''[[Judita ubija Holoferna (Artemisia Gentileschi)\|Judita ubija Holoferna]]'', 1614.-20., ulje na platnu, 199 x 162 cm, Galerija [[Uffizi]], [[Firenca]].<center>]] ==Životopis== Redak 22: Kako joj je bilo zabranjeno slikati prema živim modelima, Artemisia je radila brojne skice ženskih modela, ali se po njenim monumentalnim djelima vidi i upoznatost s muškim tijelom. Slikar [[Agostino Tassi]] jedno ju je vrijeme, na nagovor Artemisinog oca čiji je bio suradnik, privatno podučavao da bi ju, zatim, za vrijeme jedne poduke silovao. Rezultat toga je njezina slika ''„[[Judita ubija Holoferna'' (Artemisia Gentileschi)\|Judita ubija Holoferna]]” (''Giuditta che decapita Oloferne'', 1612.-1613.), posebno krvav prikaz odrubljivanja Holofernove glave. Tassi je zatvoren na godinu dana, ali tek nakon što je slikarica izmučena u sedmomjesečnom sudskom procesu u kojemu ju je Tassi odbio oženiti<ref>[http://www.webwinds.com/artemisia/trial.htm Artemisia, silovanje i suđenje]</ref>. [[Datoteka:Artemisia Gentileschi Mary Magdalene Pitti.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Marija Magdalena]] (autoportret), 1616., ulje na platnu, 146,5 × 108 cm, Palača [[Pitti]], [[Firenca]].<center>]] Udajom za slikara [[Pietro Stiatezi\|Pietra Stiatezija]] seli se u Firencu gde upoznaje znamenite ljude toga doba ([[Cosimo de' Medici]], [[Michelangelo Buonarotti Mlađi]], [[Galileo Galilei]], i dr.) Sliku ''Judita ubija Holoferna'' poklanja Cosimu [[Medici]]ju za njegovu palaču [[Pitti]] u Firenci. On postaje njezin zaštitnik i naručitelj novih slika. Michelangelo Buonarotti Mlađi od nje naručuje veliko platno s nagom ženom - [[Inklinacija\|Inklinacijom]] za svod svoje svečane galerije posvećene njegovom pradjedu [[Michelangelo\|Michelangelu]]. Redak 41: Artemisia je naslikala mnoge kvalitetne ženske likove u kompozicijama mitološke i religiozne tematike, kao što su: ''Judita ubija Holoferna, Magdalena pokajnica, Rođenje Ivana Krstitelja'', i dr. Njezina slika ~~''“Judita~~„[[Judita ubija ~~Holoferna”''~~Holoferna (Artemisia Gentileschi)\|Judita ubija Holoferna]]” odiše baroknim zanimanjem za nasilje prikazujući temu iz [[Knjiga o Juditi\|Knjige o Juditi]] iz [[Stari zavjet\|Starog zavjeta]]. Po njoj je asirski kralj [[Nabukodonosor II.]] poslao svog generala [[Holoferno\|Holoferna]] da opustoši [[Judeja\|Judeju]]. [[Židovi\|Židovska]] udovica [[Judita]] se pretvarala da je dezerter i otišla u njegov šator da ga zavede. Ona ga je opila do besvijesti, a potom mu njegovim mačem odsjekla glavu. S njegovom glavom u torbi, Judita je pobjegla natrag. Nakon što su židovi izložili Holofernovu glavu s gradskih zidina, [[Asirci]] su se u strahu razbježali. Artemisia je prikazala baš trenutak u kojemu Judita zasijeca Holofernov vrat. Nasilje je vješto pojačano dramatičnom tenebrističkom ([[kjaroskuro]]) obradom svjetla i sjene i energičnim vijugavim naborima [[draperija]]. <gallery>

Artemisia Gentileschi: razlika između inačica