Arthur Holly Compton: razlika između inačica

'''Arthur Holly Compton''' ([[Wooster]], [[Ohio]], [[10. rujna]] [[1892.]] - [[Berkely]], [[Kalifornija]], [[15. ožujka]] [[1962.]]), američki fizičar. Od 1923. profesor u [[Chicago, Illinois|Chicagu]], od 1945 do 1953. rektor Washingtonova sveučilišta u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]]. Otkrio porast [[valna duljina|valne duljine]] [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] do kojega dolazi njihovim raspršivanjem na [[atom]]ima elemenata male [[Relativna atomska masa|atomske mase]]. Godine 1923., istodobno s [[Peter Debye|Peterom Debyeom]], ali neovisno, objasnio tu pojavu ([[Comptonov učinak]]) [[sraz]]ovima [[foton]]a i [[elektron]]a, pri čemu se dio [[energija|energije]] fotona prenosi na elektron. Otkriće Comptonovog učinka je potvrdilo da [[elektromagnetsko zračenje]] ima i [[val]]ne i [[čestica|čestične]] osobine ([[Dualizam (fizika)|valno-čestični dualizam]]), što je jedno od osnovnih načela [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Compton je istraživao i [[Specifična toplina|specifičnu toplinu]] [[krutina|čvrstih tijela]]: sudjelovao je i u radovima na izgradnji prve [[atomska bomba|atomske bombe]] ([[projekt Manhattan]]). Sa [[Charles Thomson Rees Wilson|C. Wilsonom]] dobio 1927. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Compton, Arthur Holly''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12330] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>