Kmetstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 10:
Zbog nasilja i bezvlašća slobdni seljaci nisu uvijek bili u stanju zaštititi se od lokalnih vojnih vođa te različitih skitalačkih bandi. Slabljenjem seoskih općina i osiromašenjem njihove zemljišne podloge seljaci postupno prelaze na vlastelinske zemljišne posjede pod zaštitu lokalnih vojnih vođa kojima su u zamjenu davali svoju zemlju. Vojni su vođe, kao gospodari te zemlje, vraćali seljacima tu istu zemlju, ali u zamjenu za radnu snagu i dio plodova.
===Klasni sistem===
U razdoblju [[feudalizam|feudalnog]] društvenog poretka piramidalna oblika kmetovi su se nalazili na dnu [[Društvena ljestvica|društvene ljestvice]]. Položaj kmeta također je ovisio o položaju onoga kojemu je on bio podložan, na primjer kmet koji je bio podložan kralju tzv. »kraljev kmet« imao je bolji položaj nego recimo kmet običnoga plemića nalazio na znatno nižem položaju. Kmetstvo je bilo gospodarski temelj cijeloga feudalnog sustava.▼
===Obveze===
Ulaskom o ovaj odnos s lokalnim vojskovođama slobodni seljaci postajali kmetovima gospodara zemlje. S obzirom na to da je vlastelinska zemlja bila podijeljena na [[alodijalni posjed]], koji kmetovi određeni broj dana u godini obrađuju za vlastelina, i na kmetska selišta, koja je vlastelin davao na obradu seljacima, proizlazile su tri glavne vrste kmetskih podavanja:
Line 22 ⟶ 28:
Osim ovih daća, seljak je bio dužan i plaćati porez državi koji je mogao biti redovni i izvanredni. Isto tako kmetovi su imali zabranu »izvanjske ženidbe«, tj. ugovaranja ženidbe s osobom koja nije bila na istom društvenom položaju i ovisna o istom senioru (osim ako nije postojalo posebno odobrenje, koje se kupovalo veoma skupo). I napokon, neke vrste [[porez]]a na baštinu. U pikardijskim i flamanskim zemljama to je »pravo mrtve ruke« obično poprimalo oblik redovite nasljedne daće, pri čem je senior u povodu svake smrti ubirao ili kakvu manju svotu novca ili, češće, uzimao najmanji komad pokućstva ili najbolju glavu stoke. Drugdje se ono temeljilo na priznavanju obiteljske zajednice: ako je pokojnik imao sinova (ponekad može i braće) koji su s njim živjeli oko istog »ognjišta«, onda senior nije dobivao ništa; u suprotnom slučaju, oduzimao je sve. Potkraj srednjeg vijeka položaj kmetova sve se više pogoršavao zbog teških obveza te potpune podređenosti samovolji i zlostavljanju feudalnog gospodara.
===Prava===
▲U razdoblju [[feudalizam|feudalnog]] društvenog poretka piramidalna oblika kmetovi su se nalazili na dnu [[Društvena ljestvica|društvene ljestvice]]. Položaj kmeta također je ovisio o položaju onoga kojemu je on bio podložan, na primjer kmet koji je bio podložan kralju tzv. »kraljev kmet« imao je bolji položaj nego recimo kmet običnoga plemića nalazio na znatno nižem položaju. Kmetstvo je bilo gospodarski temelj cijeloga feudalnog sustava.
===Razlike između pojedinih država===
==Razvoj slobodnih gradova i utjecaj na raspadanje feudalizma==
| |||