Ivanovci: razlika između inačica

Prvi redovnici reda svetog Ivana [[Jeruzalem|Jeruzalemskog]] (ili tzv. hospitaleri) u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] su u bolnici svetog Ivana njegovali oboljele hodočasnike. Godine [[1113]]., za [[Pontifikat|pontifikata]] [[Papa|pape]] [[Paskal II.|Paskala II.]], utemeljen je Red svetog Ivana [[Jeruzalem|Jeruzalemskog]] koji je preuzeo brigu o hodočasnicima. Vitezovi su 1291. protjerani iz [[Sveta Zemlja|Svete zemlje]] te su kratko stolovali na Cipru ([[Grčki jezik|grč]]. Κύπρος), a zatim dvije stotine ([[200]]) godina na [[Rod (otok)|Rodu]] ([[Grčki jezik|grč]]. Ρόδος, [[Turski jezik|turski]] Rodos). Odatle ih je protjerao sultan Sulejman. Sedam ([[7]]) godina kasnije car [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] dao im je otok [[Malta|Maltu]] ([[Grčki jezik|grč]]. Μάλτα, [[Arapski jezik|arapski مالطا]], [[Francuski jezik|francuski]] Malte, [[Bugarski jezik|bugarski]] Малта) koji su [[Ivanovci|Vitezovi]] pretvorili u golemu utvrdu. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je [[1798]]. godine [[Otok|otok]] [[Malta|Maltu]] zauzeo bez borbe. Vitezovi su [[1834]]. uspostavili svoj stožer u [[Rim|Rimu]]. Iako je tijekom povijesti provedeno niz reformi ovog reda, duhovna veza s [[papa|papom]] koji imenuje ''velikog magistra'' (ili ''Velikog meštra''; [[latinski jezik|lat.]] ''magister'', „učitelj“) ostala je neraskidiva.