Bernoullijeva jednadžba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Bernoullijeva jednadžba |
|||
Redak 243:
== Praktična primjena Bernoullieve jednadžbe ==
Na Bernoullijevoj jednadžbi osnivaju se mnoge inženjerske primjene, kao na primjer let [[zrakoplov]]a: zrak struji uz gornju zakrivljenu plohu krila brže nego ispod krila, pa je tlak na donju plohu krila veći nego na gornju, što ima za posljedicu da na krila djeluje ukupna sila prema gore koja diže zrakoplov.
=== Primjer cijevi pod tlakom ===
[[
znamo: <math>\ d=konstantno, Q=konstantno -> v=konstantno</math>.
Line 256 ⟶ 257:
=== Primjer za otvoreni vodotok ===
[[
<center>
znamo: ako je strujanje jednoliko <math>\ v=konstantno.</math> </br> </br>
<math>\ l_0=l_p=l_e=l</math> </br> </br>
<math>\ p_1=p_2=p_{atm}</math> </br> </br>
</center>
Redak 267:
* u pijezometrima se voda podiže do razine vode u vodotoku
: ''linija vodnog lica je pijezometarska linija''
[[datoteka:VenturiFlow.png|mini|desno|300px| Prikaz rada [[Venturijeva cijev|Venturijeve cijevi]].]]
[[datoteka:Rasplinjac 1.png|mini|desno|300px| Glavni dijelovi [[rasplinjač]]a.]]
=== Primjer za Venturijev vodomjer ===▼
▲=== Primjer za Venturijev vodomjer ===
:<math>\ p_s + \ p_d = p_u = konst.</math>
Redak 278:
</br>
* Bernoullijev zakon ili Bernoullijeva jednadžba služi za proračun brzine, tlaka ili gubitaka kod tečenja tekućine kroz otvorene i zatvorene vodotoke za idealnu i realnu tekućinu. Pošto se radi o tekućinama ,tj. fluidima, Bernoullieva jednadžba služi kao temeljna postavka za objašnjavanje [[Uzgon#Uzgon kod zrakoplova|uzgon]]a [[Aeroprofil krila|aeroprofila]].
=== Venturijeva cijev ===
{{Glavni|Venturijeva cijev}}
'''Venturijeva cijev''' (po talijanskom [[fizičar]]u Giovanniju Battisti Venturiju; 1746. – 1822.) je [[uređaj]] ili [[mjerni instrument]] za [[mjerenje]] [[brzina|brzine]] [[strujanje|strujanja]] [[fluid]]a ([[tekućina]] ili [[plin]]). Prema [[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijevoj jednadžbi]], ukupni [[tlak]] u fluidu u [[gibanje|gibanju]] to je manji što je brzina strujanja veća. Obrnuto, iz poznavanja razlike tlaka u mirnom fluidu i fluidu koji struji može se izračunati brzina strujanja, odnosno brzina [[Tijelo (fizika)|tijela]] koji je to strujanje izazvao. Na tom se načelu temelji Venturijeva cijev. U širem dijelu posude fluid struji sporije nego u uskom dijelu pa je u širem dijelu tlak veći. Razlika tlakova ''p = p<sub>1</sub> – p<sub>2</sub>'' mjeri onda i brzinu strujanja:
:<math>p_1 - p_2 = \frac{\rho}{2}\cdot \left(v_2^2 - v_1^2\right)</math>
Venturijeva cijev služi za određivanje brzine [[zrakoplov]]a i mjerenja u [[Zračni tunel|zračnim tunelima]]. <ref> '''Venturijeva cijev''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64287] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
=== Rasplinjač ===
{{Glavni|Rasplinjač}}
'''Rasplinjač''' (ponegdje '''karburator''') je dio nekih [[Benzinski motor|Ottovih ili benzinskih motora]], koji miješanjem [[goriva]] sa [[zrak]]om priprema određenu količinu gorive smjese i potom ju raspršuje u [[cilindar]]. Gorivo se iz spremnika dovodi u komoru s plovkom koji regulira dotok goriva, iz koje se kroz difuzor ([[Venturijeva cijev]]) raspršuje i miješa u određenom omjeru sa zrakom, te naposljetku usisava u [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motor]] gdje [[gorenje|izgara]]. Najpovoljnije izgaranje gorive smjese odvija se pri omjeru goriva ([[benzin]]a) i zraka 1 : 15. Rasplinjači su tako konstruirani da daju motoru smjesu bogatiju gorivom pri puštanju u [[pogon]] i pri punom opterećenju, a jeftinu (ekonomičnu) smjesu pri opterećenju od 60 do 70% [[snaga|snage]]. Rasplinjače imaju Ottovi motori s vanjskom pripremom gorive smjese. Za pogon putničkih [[automobil]]a počeli su se sredinom 1990-ih primjenjivati i motori s izravnim ubrizgavanjem goriva u cilindar u koji je prethodno usisan zrak, to jest motor s unutarnjom pripremom gorive smjese. <ref> '''rasplinjač''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51870] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Rasplinjač je bio među prvim [[patent]]ima [[Carl Benz|Carla Benza]], jer je on razvio motor s unutarnjim izgaranjem i njegove dijelove. Godine [[1885.]] [[Wilhelm Maybach]] i [[Gottlieb Daimler]] razvili su rasplinjač za njihov [[motor]], koji se temelji na načelu štrcanja [[mlaznica]]. Rasplinjači su bili uobičajeni dio benzinskih motora proizvedenih u većem dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a do kasnih [[1980.]]-ih, kada je [[Ubrizgavanje goriva|ubrizgavanje goriva]] (eng. ''fuel injection''] postalo sve učestalije. U ostatku svijeta, određeni automobili marke rabe rasplinjač, kao primjerice [[Lada (automobil)|Lada]], koja ga je rabila do 2006.
Većina [[motorkotač]]a i dalje rabi rasplinjač zbog nižih troškova, ali od 2005. mnogi novi modeli uvode ubrizgavanje goriva.
== Izvori ==
| |||