Bernoullijeva jednadžba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Bernoullijeva jednadžba |
nadopunio Bernoullijeva jednadžba |
||
Redak 290:
=== Rasplinjač ===
{{Glavni|Rasplinjač}}
[[datoteka:Bunsen burner.jpg|mini|desno|200px|[[Bunsenov plamenik]].]]
'''Rasplinjač''' (ponegdje '''karburator''') je dio nekih [[Benzinski motor|Ottovih ili benzinskih motora]], koji miješanjem [[goriva]] sa [[zrak]]om priprema određenu količinu gorive smjese i potom ju raspršuje u [[cilindar]]. Gorivo se iz spremnika dovodi u komoru s plovkom koji regulira dotok goriva, iz koje se kroz difuzor ([[Venturijeva cijev]]) raspršuje i miješa u određenom omjeru sa zrakom, te naposljetku usisava u [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motor]] gdje [[gorenje|izgara]]. Najpovoljnije izgaranje gorive smjese odvija se pri omjeru goriva ([[benzin]]a) i zraka 1 : 15. Rasplinjači su tako konstruirani da daju motoru smjesu bogatiju gorivom pri puštanju u [[pogon]] i pri punom opterećenju, a jeftinu (ekonomičnu) smjesu pri opterećenju od 60 do 70% [[snaga|snage]]. Rasplinjače imaju Ottovi motori s vanjskom pripremom gorive smjese. Za pogon putničkih [[automobil]]a počeli su se sredinom 1990-ih primjenjivati i motori s izravnim ubrizgavanjem goriva u cilindar u koji je prethodno usisan zrak, to jest motor s unutarnjom pripremom gorive smjese. <ref> '''rasplinjač''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51870] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Rasplinjač je bio među prvim [[patent]]ima [[Carl Benz|Carla Benza]], jer je on razvio motor s unutarnjim izgaranjem i njegove dijelove. Godine [[1885.]] [[Wilhelm Maybach]] i [[Gottlieb Daimler]] razvili su rasplinjač za njihov [[motor]], koji se temelji na načelu štrcanja [[mlaznica]]. Rasplinjači su bili uobičajeni dio benzinskih motora proizvedenih u većem dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a do kasnih [[1980.]]-ih, kada je [[Ubrizgavanje goriva|ubrizgavanje goriva]] (eng. ''fuel injection''] postalo sve učestalije. U ostatku svijeta, određeni automobili marke rabe rasplinjač, kao primjerice [[Lada (automobil)|Lada]], koja ga je rabila do 2006.
Većina [[motorkotač]]a i dalje rabi rasplinjač zbog nižih troškova, ali od 2005. mnogi novi modeli uvode ubrizgavanje goriva.
[[datoteka:Injektor.png|mini|desno|300px|Prikaz tipičnog modernog [[injektor]]a.]]
=== Bunsenova sisaljka ===
'''Bunsenova sisaljka''' sastoji se od jedne zatvorene posude u koju ulazi cijev, na kraju sužena. Na tu cijev nadovezuje se druga s proširenim otvorom. Posuda je spojena s jednom cijevi iz koje želimo, na primjer, sisati zrak ili neku tekućinu. Takva se [[sisaljka]] može priključiti na [[vodovod]]. Kad kroz cijev struji voda, na mjestu suženja brzina toliko naraste da tlak padne ispod [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]]. Zbog toga se kroz priključnu cijev siše zrak ili tekućina s vodom iz sisaljke.
=== Bunsenov plamenik ===
{{Glavni|Bunsenov plamenik}}
'''Bunsenov plamenik''' sastoji se od jedne šire cijevi koja po strani ima otvore. U toj cijevi nalazi se manja cijev koja se na kraju sužuje, a zove se [[sapnica]]. Kroz sapnicu izlazi velikom brzinom plin, te kroz otvore siše zrak, potreban za njegovo potpuno [[izgaranje]].
=== Injektor ===
{{Glavni|Injektor}}
'''Injektor''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''iniectus'', particip prošli od ''inicere'': ubaciti), u [[strojarstvo|strojarstvu]], je uređaj za napajanje [[parni kotao|parnih kotlova]] [[Napojna voda|napojnom vodom]]. Djeluje na istome načelu kao i ejektor, slične je konstrukcije i nema pokretnih dijelova. Stoga je njegov rad pouzdan, ali se zbog slabe [[Djelotvornost|energetske iskoristivosti]] primjenjuje za napajanje kotlova nižih radnih tlakova ili kao pomoćno sredstvo za napajanje.
U širem smislu, naziv injektor (brizgaljka) veže se u [[tehnika|tehnici]] uz uređaje ili dijelove uređaja kojima se, primjerice, injektira (ubrizgava) [[gorivo]] u [[Ottov motor]] ([[benzinski motor]]) s izravnim ubrizgavanjem ili u [[Dieselov motor|Dieselov motor]], ili pak [[beton]] ili [[cement]]na smjesa u šupljine tla ili [[građevine]] (injektiranje) i slično. <ref> '''injektor''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
=== Ejektor ===
[[datoteka:Relief Valve.png|mini|300px|desno|Dijelovi uobičajenog [[Ventil za ograničavanje tlaka|ventila za ograničavanje tlaka]] s [[opruga|oprugom]].]]
'''Ejektor''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''eiectus'', particip prošli od ''eicere'': izbacivati) je [[naprava]] za crpenje i usisavanje [[vodena para|pare]], [[plin]]a ili [[tekućine]]; služi za isisavanje zraka iz [[Parni kondenzator|kondenzatora parnih postrojenja]], za provjetravanje rovova u [[rudnik|rudnicima]] i slično. Djeluje na načelu smanjenja tlaka u suženom presjeku cijevi (Venturijeva cijev) kroz koju struji mlaz nekog fluida, najčešće pare, vode ili zraka. Na primjer kod parnog ejektora, para se dovodi u ejektor preko prigušnoga [[ventil]]a kojim se regulira tlak pare, a time i brzina istjecanja pare iz sapnice. [[Sapnica]] je smještena u komori za miješanje, gdje zbog [[strujanje|strujanja]] pare nastaje pod[[tlak]]. Mješavina pare i medija koji se isisava dalje struji kroz suženu cijev i difuzor u hladnjak ([[kondenzator]]) ili se izbacuje u [[atmosfera|atmosferu]]. Za postizanje većeg podtlaka upotrebljavaju se dvostupanjski i višestupanjski ejektori. Na isti način rade i [[injektor]]i, koji služe za napajanje [[parni kotao|parnih kotlova]] nižih radnih tlakova i kapaciteta. <ref> '''ejektor''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17289] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
=== Sis broda ===
Sis je međusobno privlačenje [[brod]]ova koji plove u istom smjeru. Kad dva broda plove na maloj udaljenosti u istom smjeru, onda je brzina strujanja vode između brodova velika, a tlak malen. Zbog toga je tlak na njihove bokove s vanjske strane veći nego s unutarnje. Brodovi se zbog toga približavaju i može doći do sudara. Takav je slučaj naročito opasan kad je jedan malen, a drugi velik.
=== Ventil za ograničavanje tlaka ili redukcijski ventil ===
{{Glavni|Ventil za ograničavanje tlaka}}
'''Ventil za ograničavanje tlaka''' osigurava da [[tlak]] u sustavu (npr. [[hidraulički pogon]]) ne prijeđe maksimalno dopuštenu vrijednost. Koriste se kao [[sigurnosni ventil|sigurnosni ventili]] (za zaštitu od prekomjernog tlaka), kao '''kočni ventili''' (za zaštitu od [[Vodni udar|tlačnih udara]] koji nastaju npr. prilikom zatvaranja [[razvodnik (hidraulika)|razvodnika]]) ili kao '''ventili za protudržanje'''. Potrebni su i prisutni u svim hidrauličkim sustavima, tipično se postavljaju na izlazu [[hidraulička pumpa|hidrauličke pumpe]], za zaštitu pumpe i sustava od prekomjernog tlaka. <ref> [http://www.vuka.hr/fileadmin/_temp_/PiH_skripta.pdf] "Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar, Veleučilište u Karlovcu, www.vuka.hr, 2007. </ref>
Ventil za ograničavanje tlaka u normalnom je položaju zatvoren. Na [[ventil]]u se skraćivanjem ili produžavanjem [[opruga|opruge]] namjesti željeni maksimalni tlak pri kojem će pritisak na pladanj ventila svladati [[sila|silu]] u opruzi, gurnuti pladanj i na taj način otvoriti ventil. Tlak otvaranja veći je od tlaka zatvaranja ventila za 10 - 15% (histereza). U ventile za ograničenje tlaka često se ugrađuju prigušni [[Klip stroja|klipovi]] ili prigušnice za smanjenje [[brzina|brzine]] zatvaranja (brzo otvaranje i usporeno zatvaranje). Time se sprječavaju štete od tlačnog udara kakvi se javljaju npr. ako se zatvaranjem ventila trenutačno obustavi protok prema nekom potrošaču.
Ventil za ograničavanje tlaka izvodi se kao direktni do nazivnog tlaka NP 10, dok se za veće tlakove (zbog povećanih sila) koriste indirektno upravljani ventili.
== Izvori ==
| |||