Banjani (Crnogorci): razlika između inačica

{{prijevod-srp}}'''Banjani''', [[Crnogorci|crnogorskom i hrvatskom]] starom plemenu Banjani domovina je istoimeno područje (nekadašnja općine Banjsko-vučedolska), koje se prostire na kojih 380 četvornih kilometara, u omeđen brdima Zaljuta, Bradina, Vardar, Golo brdo. Prvi puta u povijesti se spominju [[1319]]. godine, a Crnoj Gori pripali su tek odlukom Berlinskog kongresa [[1878]]. Banjani su po svoj prilici bili snažno pleme koje je moglo brojati oko 14.000 duša, a organizirani su po brojnim [[bratstvo|bratstvima]] među kojima su najsnažniji ''Koprivice'' (Koprivica), za koje Željko Vukmirović, po pričama iz druge ruke, navodi da bi ih danas raseljenih po svijetu i u Banjanima moglo biti oko 8.000. Sela ovog bratstva su Renovac, Čista Vlaka, Crni Kuk, Brekovac i još neka. Ostala bratstva su ''Mirkovići'' i ''Perovići'' u selu Macavare; ''Ognjenovići'' u selu Rusenovići; ''Milovići'' i ''Miljanići'' iz Dubočke; ''Papići'' i ''Radojevići'' u [[Velimlje|Velimlju]]; ''Bijelovići'', već spomenuti ''Milovići'' i ''Radojevići'' u selu Podljut; ''Baćovići'', selo Klenak.

Banjani su [[Crnogorska plemena|crnogorsko i hrvatsko ]], dinarsko pleme, koje je u vrijeme turske okupacije pripalo [[Hercegovina|Hercegovačkom sandžakatu]], a sada suvremenoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] u čiji sustav su se vratili, neznatnim dijelom [[1860]], a konačno [[1878]]. godine. Naime, poznato je da su Banjani, i prije dolaska turaka, pripadali [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Zeta|Zeti]] i [[Duklja|Duklji]], i da su njima vladale crnogorske dinastije [[Crnojevići]], [[Balšići]] i [[Vojislavljevići]], kao i [[Guvernadur|guvernadurske familije]].Zauzimaju središnji prostor između [[Nikšić|Nikšića]] i [[Bileća|Bileće]] – od vrhova [[Njegoš (planina)|Njegoša]], gdje su u njegovom podnožju, u selu Muževice živjeli preci crnogorske [[Danilo Ščepćević Njegoš|Dinastije Petrović - Njegoš]],koji su kao trgovačka porodica došli iz Zenice u Bosni, do rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]], odnosno do današnjeg [[Bilećko jezero|Bilećkog jezera]]. Površina im je, po slobodnoj procjeni, oko 380 četvornih kilometara. Nalaze se između 42 stepena, 45 minuta, i 43 stepena sjeverne geografske širine, a leže na 18-om meridijanu istočno od [[meridijan|Griniča]], između 30 i 46 minuta. Graniče se sa ostalim crnogorskim plemenima: [[Golija pleme|Golijom]] na sjeveru, [[Trepačke Rudine|Trepačkim Rudinama]] na istoku, [[Grahovo|Grahovom]] na jugu, a na zapadu [[Oputne rudine|Oputnim rudinama]] koje se nalaze u istočnoj Hercegovini, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U prošlosti je granica Banjana prema jugu i istoku bila drugačija. Na tom potesu pleme se graničilo sa [[Vlasi|Riđanima]], vlaškim plemenom koje se asimiliralo ili raselilo do kraja 17. vijeka, pa se na njegovom prostoru formiraju dva nova plemena – [[Grahovo]] i [[Trepačke Rudine]]. Novoformirana plemena su se, dakle, proširila i na dijelu banjske teritorije.