Varaždin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Mirko Breyer je dodan pod poznate osobe.
Nema sažetka uređivanja
Redak 173:
Osobito će značajna ostvarenja u baroknoj arhitekturi nastati u 18. stoljeću, redovito od ruku domaćih majstora, ali stranoga podrijetla. Na samom početku stoljeća gradi se [[Kapucinski samostan i crkva sv. Trojstva u Varaždinu|kapucinski samostan s crkvom]]. Jednostavnog arhitektonskog oblikovanja, ovaj će sklop biti vrlo sličan kapucinskim samostanima podignutima u drugim dijelovima Hrvatske. Uz novčanu pomoć carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] podiže se i [[Uršulinski samostan i crkva Rođena Marijina u Varaždinu|uršulinski samostan]] (1715.-1749.), u sklopu kojeg djeluje i djevojački konvikt. Uz njega je [[Uršulinski samostan i crkva Rođena Marijina u Varaždinu|uršulinska crkva]] (1722.-29.), jedna od najranijih baroknih crkava u Hrvatskoj s karakterističnim zabatnim zvonikom na pročelju. Nova [[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|župna crkva sv. Nikole]] gradi se sredinom 18. stoljeća prema projektu domaćeg graditelja [[Šimun Ignac Wagner|Šimuna Ignaca Wagnera]].
 
U velikom požaru 1776. stradale su brojne sakralne građevine, a u godinama koje slijede obnovljene su i dograđene u većoj mjeri. [[Crkva sv. Florijana u Varaždinu|Crkvu sv. Florijana]] (1777.) i [[Crkva sv. Vida u Varaždinu|crkvu sv. Vida]] (1778.-1782.) obnovio je domaći graditelj [[Ivan Adam Poch|Ivan Adam Poch]], davši im današnji izgled u kasnobaroknom stilu.<ref>[[Ivy Lentić Kugli]] (1980.), ''Varaždinski graditelji i zidari 1700-1850'', Zagreb</ref> Kada je 1773. ukinut isusovački red, njihovu su crkvu naslijedli pavlini koji su sagradili novo reprezentativno pročelje s volutnim zabatom. Izgradnja baroknih crkava i samostana znatno će doprinijeti urbanističkoj slici Varaždina, koja će kao takva ostati sačuvana sve do danas.
 
U 19. stoljeću podižu se crkve u historicističkom stilu, a među njima se ističe [[Pravoslavna crkva sv. Đorđa u Varaždinu|pravoslavna crkva sv. Đorđa]] iz 1884. godine.