|
== Životopis ==
Rodio se u Stignanu, pokrajini [[Kalabrija|Kalabriji]], [[5. rujna]] [[1568.]] godine. SaBio je sin siromašnog i nepismenog postolara, te je sa četrnaest godina ušao je u [[Dominikanci|dominikanski red]].<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/campanella/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> GodineUzeo [[1588]].je boravećiime Tommaso u gradučast Consezi upoznao se sa djelom filozofasv. [[BernardinoToma TelesioAkvinski|BernardinaTome TelesijaAkvinskog]],. "''OKasnije prirodi stvari sukladno njenimje načelima''"studirao ([[latinskiTeologija|lat.teologiju]] ''De rerum natura iuxta propriis principiis''), koji je utjecao na njegov sustav razmišljanja i na osnovu kojeg je napisao svoje djelo u obranu prirodne filozofije, "''Osjetilno dokazana filozofija''" ([[latinskiFilozofija|lat.filozofiju]] ''Philosophia sensibus demonstrata'').
U početku, postaje nezadovoljan [[Aristotel]]ovim pravovjerjem te ga privlači [[empirizam]] Bernardina Telesija ([[1509.]]-[[1588,.]]), koji je naučavao da je znanje osjećaj i da sve stvari u prirodi imaju osjećaj. Godine [[1588]]. boraveći u gradu Consezi upoznao se sa djelom filozofa [[Bernardino Telesio|Bernardina Telesija]], "''O prirodi stvari sukladno njenim načelima''" ([[latinski|lat.]] ''De rerum natura iuxta propriis principiis''), koji je utjecao na njegov sustav razmišljanja i na osnovu kojeg je napisao svoje djelo u obranu prirodne filozofije, "''Osjetilno dokazana filozofija''" ([[latinski|lat.]] ''Philosophia sensibus demonstrata'').
Godine [[1590]]. boravio je u [[Napulj]]u gdje je upoznao [[Giambattista della Porta|Giambattistu della Portu]], a dvije godine kasnije otišao je u [[Firenca|Firencu]] i [[Padova|Padovu]], gdje je sreo [[Galileo Galilei|Galilea]].<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/campanella/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref>
Godine [[1590]]. boravio je u [[Napulj]]u gdje se počeo zanimati u [[Astrologija|astrologiju]], a astrološka nagađanja su postala stalna u njegovim djelima. Campanellini heterodoksni pogledi, posebno njegovo suprotstavljanje autoritetu [[Aristotel]]a, doveli su ga u sukob s crkvenim vlastima. Svoje smione [[filozofija|filozofske]] koncepcije širio je u [[Napulj]]u, [[Rim]]u, Firenci i [[Bologna|Bologni]], zbog čega je [[1594]]. prokazan [[inkvizicija|inkviziciji]] kao širitelj [[hereza|heretičke nauke]]. Bio je zatvoren u [[samostan]]u do [[1597.]] godine, kada biva pušten.
Svoje smione [[filozofija|filozofske]] koncepcije širio je u [[Napulj]]u, [[Rim]]u, Firenci i [[Bologna|Bologni]], zbog čega je [[1594]]. prokazan [[inkvizicija|inkviziciji]] kao širitelj [[hereza|heretičke nauke]]. Tri godine kasnije, optužen je zbog zavjere protiv [[Španjolska|španjolske vlasti]] koja je u to vrijeme upravljala Napuljskim Kraljevstvom.<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/campanella/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> U kolovozu [[1599]]. je uhićen i deportiran u [[Napulj]] gdje mu se sudilo zbog hereze i pobune protiv vlasti. Oslobođen je [[1626]]., poslije 27 godina provedenih u zatočeništvu na intervenciju [[papa|pape]] [[Urban VIII.|Urbana VIII.]]. Otišao je u [[Rim]], odakle se pred novom optužbom sklonio u [[Pariz]], gdje mu je utočište pružio [[Francuska|francuski]] kralj [[Luj XIII., kralj Francuske|Luj XIII.]] i [[kardinal]] [[Richelieu]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/03221b.htm Catholic Encyclopedia]</ref>
OstavioNakon jeoslobođenja, višeCampanella odse 80 djela, pretežno napisanihvraća u tamnici.Kalabriju, Ugdje svomje glavnomoptužen djeluzbog "''Gradzavjere sunca''"protiv ([[Latinski jezikŠpanjolska|lat.španjolske vlasti]] ''Civitaskoja Solis'')je u to vrijeme upravljala Napuljskim Kraljevstvom.<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/campanella/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> iznosiU projektkolovozu idealne[[1599]]. države,je utopije.uhićen Kaoi filozofdeportiran u mnogočemu[[Napulj]] postavljagdje novmu odnosse izmeđusudilo vjerezbog hereze i [[znanost]]ipobune protiv vlasti. NjegovCampanella filozofskije opusproveo karakterizirajudvadeset razmišljanjai osedam prirodnojgodina filozofiji,u raznim zatvorima u [[političkeNapulj]]u znanosti|političkojte teorijije konačno pušten na slobodu [[1626.]] godine, na intervenciju [[magijapapa|magijipape]] i [[religijaUrban VIII.|prirodnojUrbana religijiVIII.]].
Za vrijeme zatočeništva napisao je najznačajnije radove, a njegovo glavno djelo "''Grad sunca''" ([[Latinski jezik|lat.]] ''Civitas Solis'')<ref>[http://plato.stanford.edu/entries/campanella/ Stanford Encyclopedia of Philosophy]</ref> (izvorno napisao na [[talijanski|talijanskom]] 1602.), objavljeno je na latinskom u [[Frankfurt]]u (1623.) i u [[Pariz]]u (1638). U tom djelu iznosi projekt idealne države, utopije te postavlja novi odnos između vjere i [[znanost]]i
Branio je [[Galileo Galilei|Galileija]] u prvom procesu sa djelom "''Obrana Galilea''" (''pisano [[1616.]], objavljeno [[1622.]]''). Nakon svoga oslobođenja odlazi u [[Rim]] gdje je pet godina bio savjetnik pape [[Urban VIII.|Urbana VIII.]], vezano za astrološka pitanja. Pred novom optužbom se sklonio u [[Pariz]], gdje mu je utočište pružio [[Francuska|francuski]] kralj [[Luj XIII., kralj Francuske|Luj XIII.]] i [[kardinal]] [[Richelieu]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/03221b.htm Catholic Encyclopedia]</ref>
== Djela ==
|
