Razlika između inačica stranice »Saturn«

Dodano 8 bajtova ,  prije 3 godine
bez sažetka
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
Saturn odbija oko 47% [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] ([[albedo]] 0,47). Saturn se za prosječne [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] (kada je najbliži Zemlji) vidi pod kutem od 20 [[Stupanj (kut)|lučnih minuta]], a [[magnituda (astronomija)|magnituda]] mu je u prosjeku 0,7 (u najboljim uvjetima: 0,43). Saturn je jedan od najsvjetlijih objekata na nebu (iza Sunca, Mjeseca, Jupitera i Venere) pa je zato i poznat od davnina. Mali [[teleskop]] je dovoljan da se ugledaju prsteni. Sunčeva rasvjeta na Saturnu je oko 100 puta manja nego na Zemlji. Ravnotežna temperatura koju bi imao zbog Sunčeve rasvjete, 90 K, niža je od izmjerene prosječne temperature, 95 - 105 K, što znači da ima značajan vlastiti izvor energije. Sjaj Saturna mijenja se kako se mijenja vidljivost prstena. Saturn su istraživale letjelice [[Pioneer 11]] (1979.), [[Voyager 1]] (1980.), [[Voyager 2]] (1981.), a umjetnim satelitom postala je [[svemirska letjelica]] [[Cassini-Huygens]], u srpnju 2004. <ref> '''Saturn''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54704] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
[[Saturn (mitologija)|Saturn]] je u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] otac vrhovnog boga [[Jupiter (mitologija)| Jupitera]], dok je u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] poznat kao [[Kronos]]. Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Hladolet pored međunardonog imena Saturnuš (Saturnus po starom kajkavskom pravopisu). <ref> ''Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834'', Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.</ref> kys lol
 
== Fizička svojstva ==
Anonimni suradnik