Inačica od 18. prosinca 2006. u 12:32 uredi 194.152.228.20 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 18. prosinca 2006. u 12:33 uredi ukloni ovu izmjenu 194.152.228.20 (razgovor) →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 13: Izvorno, izraz '''geostatistika''' potječe od prof. [[Georges Mathéron\|Georgesa Mathérona]] i njegovih kolega iz Centra za morfološku matematiku (Centre de Morophologie Mathematique) u [[Francuska\|francuskom]] gradu [[Fontainebleau]]u. Tim pojmom opisali su metode razvijene za rješavanje problema procjene koncentracije [[ruda]], prvo [[zlato\|zlata]], a zatim i drugih vrsta sirovina. Geostatistička ideja razvijena je uglavnom neovisno o tada dominantnim radovima u području [[prostorna statistika\|prostorne statistike]] („spatial statistics“), sa svojom izvornom terminologijom i stilom. Prve rezultate geostatističkih istraživanja Mathéron je objavio u svojoj doktorskoj disertaciji te nekoliko radova u 60-tim godinama prošloga stoljeća (Mathéron 1962, 1963, 1965). Ta djela još se i danas smatraju kapitalnim radovima toga područja i nerijetko se citiraju. Tada je prvi put matematički opisana metoda kriginga, danas još uvijek najbolja tehnika za determinističku procjenu vrijednosti varijable u prostoru. Kao preteča, [[Kriging]] je prvi put upotrijebljen za procjenu koncentracije zlata u rudnicima Južne Afrike. To je napravio Krige (1951), komu je u čast metoda imenovana krigingom. Nakon Mathérona, ~~teroija~~teorija (semi)variograma, kriginga i kokriginga objavljena je u nizu knjiga. Veliku popularnost i upotrebu geostatistika je doživljela u [[Naftna geologija\|naftnoj geologiji]], gdje se upotrebljava se karakterizaciju ležišta [[Ugljikovodici\|ugljikovodika]], te povezivanje [[Seizmika\|seizmičkih]] i bušotinskih podataka. Geostatistika se danas široko koristi za različite interpolacijske tehnika [[Kriging\|kriginga]] i [[Kokriging\|kokriginga]].

Geostatistika: razlika između inačica