Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 136:
 
Oko 15 km jugozapadno od [[Busovača|Busovače]] uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su [[15. lipnja]] [[1993.]] godine bile stratište za [[hrvat]]ske civile (vidi [[Pokolj u Busovačkim stajama]]). Jedna skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je [[14. lipnja]] bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se povratiti u Hrvatsku. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]]. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]] počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to konstantno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 [[Hrvat]]a.<ref name="B-H sukob: Busovača" />
[[Datoteka:FojnicaMap 25 - Bosnia - Kiseljak, KreševoDecember 1993.jpg|mini|desno|Crte bojišnice, koje su odsjekle [[Lepenica (rijeka u BiH)|Lepeničku dolinu]]]]
Oružani napad postrojbi [[Armija BiH|Armije BiH]] na Hrvate općine [[Kreševo]] počinje [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, s ciljem da se svrgne legalno izabrana općinska vlast. Napad je bio silovit i nadmoćan oružjem i ljudstvom pa je [[HVO]] pretrpio znatne gubitke. Osim toga, kreševske postrojbe [[HVO]]-a bile su bez ratnog iskustva i nespremne su dočekale oružani sukob s [[Armija BiH|Armijom BiH]], a nisu ni bile pripremane za napad, nego za obranu svojih kuća. Postrojbe Armije BiH napadaju područje općina [[Kreševo]] iz Tarčina (općina [[Hadžići]]) i s planine Igman, a potom i iz pravca [[Konjica]], preko [[Fojnica|fojničkog]] sela Dusine. Napadi se izvode pješaštvom uz pomoć tenkova [[T-55]], [[minobacač|minobacača]] i protuzrakoplovnog oružja. Najžešći napad Armije BiH na kreševsku općinu bio je od [[23. lipnja|23.]] do [[26. lipnja]] [[1993.]] godine, kada su zauzeli selo [[Deževice]] i dobrim ga dijelom spalili. Unatoč brojnim i žestokim napadima, [[HVO]] je uspio obraniti [[Kreševo]] i zadržati ga pod svojom kontrolom.<ref>Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/kresevo.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Kreševo]</ref>