Inačica od 17. prosinac 2006. u 20:48 uredi Donatus (razgovor \| doprinosi) 16.472 edits m {{stilska dorada}} itd ← Starija izmjena		Inačica od 18. prosinac 2006. u 21:17 uredi ukloni ovu izmjenu Ladyblue (razgovor \| doprinosi) 48 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: ~~{{stilska dorada}}~~ {{wp+}} == Fotosmog, fotokemijski smog iili "Los Angeles smog" == Nastaje od produkata motornih vozila: [[vodena para]] (H2O), [[ugljikov dioksid]] (CO2), [[ugljikov monoksid]] (CO), CxHy (neizgoreno [[gorivo]]), NOx, [[olovni spojevi]]. Fotokemijski je smog mješavina primarnih i sekundarnih [[~~onečišćavača~~onečišćavači\|~~onečišćicači~~onečišćivača]], do koje dolazi kada primarni koji se uglavnom sastoje od dušikovih oksida (uglavnom [[NO]]) i [[hlapljivih organskih spojeva\|hlapljivi organski spojevi]] budu izloženi sunčevu zračenju. Rezultirajuća mješavina se sastoji od više od 100 spojeva među kojima su najvažniji [[ozon]], [[peroksiacetilnitrat]] PAN, [[dušikovi oksidi]], [[aldehid\|aldehidi]], [[keton\|ketoni]] i drugi... Oni nastaju kao ispuh kod motornih vozila, sporogorećih peći, otvorenih vatri te kod izgaranja vegetacije. Fotokemijski smog je u izravnoj vezi s masovnim prometom u velikim centrima. Kako je prvo primjećen u Americi ([[SAD]]), upravo tamo su prvo uvedene mjere zaštite. == Razvoj fotokemijskog smoga == Line 12 ⟶ 11: 2. Razdoblje dana je važno, jer postoji izrazita dnevna promjena koncentacije pojedinih kemijskih spojeva: Tijekom ranog jutra zbog intenzivnog prometa povećava se koncentracija dušikovog oksida NO i hlapivih organskih spojeva. U drugom dijelu jutra, promet se smiruje te dolazi do reakcija u kojima nastaje [[dušikov dioksid]] (NO2). Kako zračenje sunca postaje intenzivnije prema sredini dana, NO2 se u fotokemijskim reakcijama troši stvarajući monoatomni ~~kisi~~[[kisik]], odnosno ozon, čija koncentracija raste. Istovremeno, dio NO2 reagira s hlapivim organskim spojevima stvarajućo štetne spojeve poput peroksiacetilnitrata PAN. Smanjenjem intenziteta zračenja, u drugom dijelu dana, prestaje generiranje ozona. Preostali ozon se troši u mnogim oksidacijskim procesima Sve kreće iz motora automobila koji ispuštaju dušikove okside (NO i NO2 nastaju reakcijom kisika i [[dušik\|dušika]] na visokoj temperaturi) i neizgorene ugljikovodike. [[Svjetlost]] kraćih valnih duljina (λ < 430 nm) razlaže dušikov dioksid na monoksid i atomski kisik: NO2 + hν -> NO + O Slobodni kisik s molekulskim kisikom daje ozon: O2 + O -> O3 Ozon je vrlo aktivna molekula. Reagira s ostalim [[polutanti\|polutantima]], kao naprimjer sa sumpornim dioksidom i dušikovim oksidima, prevodeći ih u [[sulfati\|sulfate]], odnosno [[nitrati\|nitrate]], dok organske spojeve oksidira do kraja - do [[organske kiseline\|organskih kiselina]]. Ti produkti, odnosno međuprodukti reakcije s ozonom, reagiraju međusobno dajući čitav niz organskih spojeva i radikala, što čine tzv. fotosmog. Na taj se način plinoviti polutanti polako prevode u sitne kapljice tekućine različitih dimenzija, koje su tako sitne da ostaju lebdjeti u atmosferi. Na njima se Sunčeve, pa i [[ultraljubičasto zračenje\|UV-zrake]] odbijaju i/ili lome te postaju vidljive u obliku bjeličaste izmaglice. Zbog disperzije svjetlosti, nebo s vremenom postaje bijele boje, kroz koju se Sunce jedva i nazire. Kroz takvu atmosferu teško da se i prodorne UV-zrake mogu probiti do površine, obično bivaju prije apsorbirane od prisutnih polutanata i/ili disperzirane na prisutnim aerosolima. Međutim, dio apsorbirane energije UV-zraka ponovo se emitira u obliku ~~IR-~~[[infracrveno zračenje\|infracrvenog zračenja]], odnosno topline, koje vrlo efikasno zadržavaju vrlo rašireni plinovi staklenika, naprimjer već spomenuti ozon, [[ugljični dioksid]], [[metan]] i drugi… NO s početka reakcije se ponovo oksidira do dioksida nizom reakcija koje uključuju ugljikovodike i produkte njihove oksidacije, molekulski kisik i reaktivne kisikove vrste (radikali OH, HO2, pobuđeni atomski kisik, ozon, [[vodikov peroksid]]...). I još je mnogo drugih reakcija u igri, kemija fotosmoga veoma je složena. Uglavnom: - u atmosferi je povišena koncentracija dušikovih oksida, ozona, hlapljivih ugljikovodika i derivata, dušične kiseline - produkti su otrovni i jaki oksidansi (npr. razaraju umjetne materijale) Line 32 ⟶ 31: Dakle, reakcija je: VOC + NOx + hν -> O3 + PAN + HNO3 + ... VOC - hlapljivi organski spojevi (volatile organic compounds) ili pojednostavljeno gledano-[[ugljikovodici]] Ozon je inače vrlo otrovan plin (premda se u medicini koristi u vrlo malim koncentracijama za olakšavanje disanja plućnim bolesnicima). Njegova otrovnost potječe iz vrlo velike oksidacijske sposobnosti, pa, umjesto da oksidira samo hemoglobin on uzrokuje i razaranje samih stanica (tkiva). Line 40 ⟶ 39: == Posljedice fotokemijskog smoga == iritacija očiju i dišnog sustava, [[korozija]], ubrzano starenje materijala, smanjenje vidljivosti, zakiseljavanje tla == Mjere za prevenciju == sniženje dopuštenih koncentracija, [[katalitički konvertor\|katalitički konvertori]] u vozilima, nova goriva, alternativni pogon {{kategorizirati}}

Fotokemijski smog: razlika između inačica