Crkva sv. Stjepana na Otoku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
slike |
sadržaj, literatura i vanjske poveznice |
||
Redak 1:
[[Slika:Crkva sv. Stjepana na Otoku.jpg|desno|mini|Umjetnički prikaz izgleda crkve sv. Stjepana na Otoku]]
[[Slika:Crkva_na_Otoku.jpg|250px|desno|mini|Iskopine ostataka crkve na Otoku u Solinu]]
'''Crkva svetog Stjepana od Otoka'''
Neki povjesničari ove dvije crkve i zamjenjuju.{{nedostaje izvor}} Njezini se temelji danas nalaze pod župnom crkvom Gospe od Otoka. == Povijest ==
[[Slika:Natpis na sarkofagu kraljice Jelene 976.jpg|250px|lijevo|mini|Natpis na sarkofgu kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana]]
Na Gospinom otoku je hrvatska kraljica Jelena Slavna u 10.
{{col-begin}}
{{col-5}}
Originalni navod:
{{Citat|Vbi proclamationem faciente Laurentio archiepiscopo illustris uir Demetrius, cognomento Suinimir, rex Chroatorum, restituit ecclesie sancti Domnii ecclesias sancti Stephani et sancte Marie in Salona cum omnibus earum bonis. Has siquidem ecclesias edificauit et dotauit quedam Helena regina, donans eas Spalatine sedi iure perpetuo possidendas. Que ob reuerentiam regalium sepulchrorum concesse fuerant quibusdam regularibus ad tempus, qui assidue in eis officiorum ministeria exercebant. Ibi namque magnificus uir Cresimirus rex, in atrio uidelicet basilice sancti Stephani, tumulatus est cum pluribus aliis regibus et reginis.|Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, str. 80.}}
{{col-5}}
Hrvatski prijevod:
{{Citat|Na izrečeno traženje nadbiskupa Lovre presjajni muž Dmitar, nazvan Zvonimir, kralj Hrvata, vratio je crkvi svetoga Dujma crkve svetoga Stjepna i svete Marije u Solinu sa svim njihovim dobrima. Crkve je sagradila obdarila kraljica Jelena darujući ih splitskoj stolici u trajan posjed. Te su crkve zbog štovanja kraljevskih grobova bile predane na određeno vrijem nekim redovnicima koji su u njima revno obavljali obrede. Tamo je pokopan uzvišeni muž kralj Krešimir, zajedno s mnogim drugim kraljevima i kraljicama, u atriju bazilike svetoga Stejepana.|Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, str. 81.}}
{{col-end}}
One spadaju u red tzv. dvojnih crkava (''basilica geminatae'') koje su u hrvatskim krajevima obično gradili [[benediktinci]]. Veća je uvijek bila posvećena [[Gospa|Gospi]], a manja nekom svecu. Kako su se prema [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] običajima kraljevi pokapali u onoj crkvi u kojoj se krune, crkva Gospe od Otoka je vjerojatno bila krunidbenom crkvom, dok kralj [[Dmitar Zvonimir]] (1075.-1089.) nije, nedaleko od nje, izgradio [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija|Krunidbenu crkvu sv. Petra i Mojsija]] (Šuplja crkva). Prema narodnoj predaji u Solinu je bilo sahranjeno sedam hrvatskih kraljeva.
Arheolog i povjesničar, don [[Lovro Katić]], je našavši u arhivu splitske katedrale dokument iz 14. stoljeća, na temelju kojeg je 1930. godine pristupio iskapanjima. Otkrio je jednobrodnu crkvu, veličine 18x6 metara, s velikim predvorjem, u kojoj se je našlo više hrvatskih grobova, ali i grobova iz kasnijeg vremena.
Line 11 ⟶ 22:
Budući da su na tom mjestu bile građene dvije crkve poslije one Jelenine, te vršena pokapanja drugih, mnogo ostataka iz vremena narodnih vladara je pobrisano. Grobove su poharali i [[Tatari]] u 13. stoljeću, ali crkvu nisu srušili jer se ona Gospina spominje još za [[Mladen Šubić|Mladena Šubića]] [[1342.]] godine, a obje još postoje, prema spomenutom dokumentu, koncem 14. stoljeća. Najvjerojatnije su ih porušili [[Turci]] na početku 16. stoljeća. Poslije odlaska Turaka na temeljima sv. Stjepana sagrađena je nova crkva Gospe od Otoka. To je svakako bilo prije [[1670.]] godine, jer je u maticama solinsko-vranjičke župe zabilježeno kako je već te godine na 8. rujna krštenje obavljeno u crkvi Gospe od Otoka.
== Izgled i odlike ==
Crkva sv. Stjepana je bila izgrađena u [[Karolinška renesansa|karolinškom stilu]] s predvorjem iznad kojega je bila galerija i dvije kule-stubišta (''[[westwerk]]'') s obje strane [[narteks]]a (u ulozi kraljevskog [[mauzolej]]a<ref>U ruševinama crkve Sv. Stjepana "na Otoku" nađen je nadgrobni natpis kraljice Jelene († 976) "udovice Mihajla kralja, majke [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] kralja". http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 </ref>) koji je vodio u [[brod (arhitektura)|trobrodnu]] crkvu podijeljenu zidanim stubovima i s pravokutnom [[apsida|apsidom]].
== Arheološka istraživanja ==
==Izvori==▼
▲== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
* Marin, Emilio, ''Starohrvatski Solin'', 1992., Galerija Umjetnina, Matica Hrvatska (Split) ISBN 93145081
* Toma Arhiđakon, ''Historia Salonitana'', 1992., Književni krug (Split)
* Željko Rapanić, ''Solin u Starohrvatsko doba'', 1996., Muzej HAS (Split)
== Vanjske poveznice ==
* [http://hrcak.srce.hr/110491 Srednjovjekovne geminae na Otoku u Solinu]
* [http://www.mhas-split.hr/istrazivanja/arhiva-istrazivanja/artmid/934/articleid/87/solin-gospa-od-otoka Solin, Gospa od Otoka - mhas-split.hr]
* [http://vmgs.hr/gospin-otok.html Gospin Otok - vmgs.hr]
* [http://img19.imageshack.us/img19/571/solin.jpg Slika današnje Gospe od otoka]
[[Kategorija:Starohrvatski arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Splitsko-dalmatinska županija]]
[[Kategorija:Splitsko-makarska nadbiskupija]]
| |||