'''Željezno doba''' je završno [[prapovijest|prapovijesno]] razdoblje koje se nastavlja na [[brončano doba]]. U Europi uglavnom traje tijekom [[1. tisućljeće pr. Kr.|I. tisućljeća pr. Kr.]] U njemu su se za izradbu oružja, oruđa i drugih predmeta koristili [[željezo]]m. TaU jeEgiptu kovinai na Bliskom istoku tragovi uporabe željeza datiraju iz 4. tisućljeća pr. Kr. ([[meteorit]]sko željezo koje nije zahtjevalo taljenje na visokim temperaturama, što za željezo iznosi 1.538 °C)<ref>Rehren T. i udr., Egiptu''[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0305440313002057 bila5,000 uyears uporabiold većEgyptian uiron IIIbeads made from hammered meteoritic iron]'', Journal of Archaeological Science 2013.{{eng tisućljećuoznaka}} prPristupljeno 26. Krlistopada 2016.</ref>, a do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300 pr. Kr. u Europu prodire u XI11. st.stoljeću pr. Kr., i to s egejskoga područja i Podunavljem[[Podunavlje]]m. Tehnologija proizvodnje željeza u srednjoj Europi razvila se IX–VIII11. st–8. stoljeća pr. Kr., no početak željeznodobnoga razdoblja u pojedinim je područjima različit i ovisi o mjesnim uvjetima i o vanjskim utjecajima. U to doba povećava se broj stanovnika, oblikuju se trgovački putovi i veze, nastaju etničke i etničko-plemenske zajednice, društveno raslojavanje kojim se izdvojio bogati sloj, nastanjen u kneževskim utvrđenim središtima, prepoznatljiv po grobnicama s prestižnim prilozima grčkoga, etrurskoga i italskoga podrijetla. Razdoblje starijega željeznoga doba na području srednje i zapadne Europe, nazvano [[halštatska kultura|halštatskom kulturom]] (prema Hallstattu u Gornjoj Austriji), traje do oko 450. pr. Kr., a mlađe željezno doba ili [[latenska kultura]] (prema La Tèneu u Švicarskoj) razvija se u drugoj polovici I1. tisućljeća pr. Kr.<ref name="Željezno Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3124 željezno doba]</ref>
