Knos: razlika između inačica

[[Datoteka:AMI - Goldene Doppelaxt.jpg|mini|lijevo|<center>Brončana minojska sjekira ''labris'', Arheološki muzej u Heraklionu.]][[Slika:Pithoi in Knossos.jpg||minijatura|<center>Magazin 4 s divovskim ''pithoi'' vrčevima koji su bili smješteni u udubljenjima, za čuvanje namirnica poput vina, ulja ili žita, su bili teški nekoliko tona kada su bili puni, te se stoga nisu mogli pomjerati i ukopani su kako bi im otvori bili pristupačniji.]]

''Palača u Knososu'' (2000.-1300. pr. Kr.) je najveća od sačuvanih minojskih utvrđenih središta. Četiri krila su raspoređena oko središnjeg [[trg]]a, sadrži kraljevska dvorišta, radionice, svetišta, skladišta, dvoranu s prijestoljem i prostoriju za bankete<ref>[http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2369 Arheološko nlazište Knos], Ministarstvo kulture i sporta Grčke 2012. {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>. Oko velikog pravokutnog centralnog trga grupiraju se brojne (oko njih 200) prostorije za reprezentaciju, stanovanje, magazini, radionice i stubišta. Palača je imala mnoštvo zgrada koje su građene u više razina povezivanih stubama. Rasporedom prostorija, nizom [[trijem]]ova i stuba unutrašnji se prostori otvaraju i medusobno povezuju. Zanimljiv je pravokutni raspored prostora u kojemu je kretanje dosta zamršeno, uvijek određeno pravim kutom. U nacrtu nema logičnog rasporeda ni sklada, te je palača poistovjećivana s [[labirint]]om (od ''labrys'' = sjekira, jer je u njoj na zidovima naslikano mnoštvo dvosjeklih sjekira, simbola minojske kulture) postalo sinonim za zamršenu zgradu u kojoj se čovjek ne može snaći ili se može lako izgubiti.

Stubište i gornje prostorije su podignuti na kretskim [[stup]]ovima i na kružnim [[arhitrav]]ima, vodoravnim kamenim gredama (obojanim u crvenu boju). Neobični su po tome što se sužavaju pri dnu, čime im se remeti stabilnost (što govori o neznanju graditelja), no to je ublaženo njihovim kapitelom (obojanim u crno) koji je izrazito širok (što govori o zrelosti graditelja). Vjeruje se da je graditelj palače (po mitu to je bio sam [[Dedal]]) želio stvoriti dojam kako su gornji dijelovi palače nošeni čarolijom. U palači su čak postojale i polu-prozirne pregrade od jako istanjenog kamena – obrada stakla još nije bila poznata.

 

 

''[[Megaron]]'' je najreprezentativnija prostorija vladareva doma, to je tip prostora iz ovog perioda, a iz njega se kasnije razvio [[grčki hram]]. Potpuno razvijeni tip megarona ima [[trijem]] (2 stupa), ulazi se kroz 3 ulaza u predvorje, a iz predvorja kroz vrata u četverokutni megaron usred kojeg je ognjište okruženo s 4 stuba koji nose konstrukciju krova. Pogled na kraljev i kraljičin megaron nam govori kako im je prioritet bio privatan i lagodan život. Njihove šarolike [[Freska|freske]] odaju jednu radošću ispunjenu dekorativnu umjetnost.

[[Datoteka:KnossosFrescoRepro06827.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Princ od ljiljana]]'', 2,2 m, štuko reljef na kraju ceremonijalnog hodnika kojega je obnovio Gilliéron, je prema vjerovanju Arthura Evansa bio svećenik-kralj koji nosi krunu od paunova perja i ogrlicu od ljiljana kako vodi životinju (nepoznatu) na žrtvovanje.]]

 

==Slikarstvo Knosa==