Povijest Azerbajdžana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: mini|desno|200px|Položaj Azerbajdžana na [[Kavkazu]] '''Azerbajdžan''' (azer. ''Azərbaycan'') je država smještena na ist... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{radovi24}}
[[Datoteka:LocationAzerbaijan.svg|mini|desno|200px|Položaj Azerbajdžana na [[Kavkaz]]u]]
'''Azerbajdžan''' ([[azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan'') je država smještena na istoku [[kavkaz|kavkaske]] regije euroazijskog kontitenta. Istočne obale mu zapljuskuje [[Kaspijsko jezero]], dok na kontinentalnom dijelu graniči s [[Dagestan]]om
Područje Azerbajdžana su u 8. stoljeću p.n.e. naseljavala plemena [[Medijci|Medijaca]]. U 7. stoljeću naše ere, dok je ovo područje bilo pod vlašću [[Perzijsko Carstvo|Perzije]], osvajaju ga [[Arapi]], koji sa sobom donose [[
=== Azerbajdžanska Demokratska Republika ===
[[Datoteka:Azerbaijan_Democratic_Republic_1918_20.png|mini|desno|200px|Karta Azerbajdžanske DR 1918.-1920.]]
'''Azerbajdžanska Demokratska Republika''' (''[[azerski jezik|azer.]] Azərbaycan Demokratik Respublikası'') bila je druga po redu demokratska država turkijskih naroda i islamskog svijeta, poslije [[Krimska Narodna Republika|Krimske Narodne Republike]].<ref>Tadeusz Swietochowski. Russia and Azerbaijan: A Borderland in Transition. Columbia University Press, 1995. ISBN 0-231-07068-3, ISBN 978-0-231-07068-3 and Reinhard Schulze. A Modern History of the Islamic World. I.B.Tauris, 2000. ISBN 1-86064-822-3, ISBN 978-1-86064-822-9. </ref> Osnovalo ju je Azerbajdžansko Nacionalno vijeće u [[Tbilisi]]ju [[28. svibnja]] [[1918.]] godine nakon [[Ruska revolucija|kolapsa Ruskog Carstva]]. Utvrđene granice su bile sa [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru, [[Demokratska Republika Gruzija|Demokratskom Republikom Gruzijom]] na sjeverozapadu, [[Republika Armenija (1918-1920)|prvom armenskom republikom]] na zapadu, i [[Iran]]om na jugu. Brojala je nepuna 3 milijuna stanovnika. <ref>Tadeusz Swietochowski. ''[https://books.google.com/books?pg=PA129&dq=Azerbaijan+Democratic+Republic&id=cozSOSsv7ZsC&output=html Russian Azerbaijan, 1905-1920: The Shaping of a National Identity in a Muslim Community]. Cambridge University Press, 2004, p. 129. ISBN 0521522455''</ref> Privremeni glavni grad mu je bio [[Gäncä]], jer je [[Baku]] bio pod kontrolom [[Boljševici|Boljševika]].
U ADR-u, parlament je bio najviši organ vlasti, a pod se nalazilo Vijeće ministara. [[Fetali Han Hojski]] je bio prvi premijer. Osim većine, koju su činili ''Musavati'', ''Liberali (Ahrar)'', ''Radikali (Ittihad)'', te muslimanski socijal-demokrati ''(Hummet)'', u parlamentu je bilo i predstavnika Armenaca (21 od 120 mjesta), Rusa, Poljaka, Židova i Nijemaca. Neki od njih su podupirali i pan-islamske i pan-turske ideje. Među važnijim odlukama koje je donio Parlament ADR-a bilo je davanje ženama prava glasa (kao prva islamska država u svijetu koja je to učinila), te osnivanje Državnog Sveučilišta u Bakuu, prvo sveučilište modernog tipa osnovanog u Azerbajdžanu.
=== Zakavkaska SFSR ===
[[Datoteka:TSFSR (1928).png|mini|desno|200px|Karta Zakavkaske SFSR]]
'''Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika''' ([[ruski|rus.]]: ''Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика'', ''ZSFRA'') je bila jedna od kratkotrajnih republika [[SSSR|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] koja je postojala od [[1922]]. do [[1936]]. Bila je sastavljena od tri sovjetske republike, [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzije]], [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenije]] i [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžana]]. Ova federacija je u [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezu]] bila poznata kao ''Transkavkaska republika''. Glavni grad republike je bio [[Tbilisi]].
Ta republika ima svoje korijene u revolucionarnim događajima kada se raspadalo [[Rusko Carstvo]] nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije 1917.]] Tada su se bivše carske gubernije u [[Kavkaz|Zakavkazju]] odcijepile i osnovale [[Zakavkaska Demokratska Federativna Republika|Zakavkasku Demokratsku Federativnu Republiku]]. Sukobljeni nacionalni interesi i rat sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] doveli su do raspada te federacije pola godine kasnije, u travnju [[1918]]. Sljedećih godina, sve tri konstituitivne republike te bivše federacije, osnovale su vlastite države i međusobno zaratile, uz građanski rat u vlastitim državama, u koji je bila uključena i [[Crvena armija]], koja je nakraju pobijedila, pa su one postale sovjetske republike. U ožujku [[1922]]. godine, to područje je ponovno ujedinjeno kao Federacija sovjetskih republika. Nakon osnivanja Sovjetskog Saveza reorganizirana je u jednu republiku prosinca te godine.
Zakavkaska SFSR rasformirana je [[1936]]., a njene konstitutivne jedinice postale su; [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijska SSR]], [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenska SSR]] i [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanska SSR]].
=== Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika ===
== Reference ==
{{reflist}}
▲Područje Azerbajdžana su u 8. stoljeću p.n.e. naseljavala plemena Medijaca. U 7. stoljeću naše ere, dok je ovo područje bilo pod vlašću [[Perzijsko Carstvo|Perzije]], osvajaju ga [[Arapi]], koji sa sobom donose [[islams]]sku kulturu. U 11. stoljeću ga osvajaju [[Seldžuci]]. U svojim pohodima napali su ga i [[Mongoli]] (1231.), te [[Timur|Timur Lenk]] (potkraj 14. stoljeća). Od 15. do 18. stoljeća ovim područjem prožimaju se osmanski i perzijski utjecaji. OD 17. stoljeća nakratko je pod vlašću Perzije, koji su vladali sve do [[Perzijsko-ruski rat|Perzijsko-ruskog rata (1804.-1813.)]], poslije kojeg je mirovnim ugovorom ovo područje predano [[Rusija|Rusiji]]. Granica koja je tada nastala održala se do danas. Nakon [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] 1917. godine, u Azerbajdžanu djeluju radnički sovjeti. Sovjetsku su vlast uz pomoć Britanaca [[1. srpnja]] [[1918.]] godine srušili ''musavatisti'', pripadnici azerbajdžanske muslimanske demokratske partije "Musavat" ''(Jednakost)'', koji su proglasili neovisnost države. Od svibnja [[1920.]] ponovo je pod vlašću Sovjeta,a Azerbajdžan postaje Sovjetska Socijalistička Republika Azerbajdžan. [[1922.]] godine, ujedinjen je s Gruzijskom i Armenskoj sovjetskom socijalističkom republikom, te su zajedno tvorile [[Zakavkaska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Zakavkasku SFSR]], koja se raspala [[1936.]] godine, kada Azerbajdžan postaje konstitutivna republika u sastavu [[SSSR]]-a. [[30. kolovoza]] [[1991.]] godine Azerbajdžan proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza. Netom prije, Azeri su ušli u sukobe zbog azerbajdžanske regije [[Gorski Karabah]], koji je pretežno naseljen [[Armenci]]ma, i do danas taj spor nije riješen.
[[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]]
| |||
