Inačica od 29. listopada 2016. u 17:16 uredi Broj 13 (razgovor \| doprinosi) 90 edits →‎Zagrobni život ← Starija izmjena		Inačica od 29. listopada 2016. u 17:16 uredi ukloni ovu izmjenu Broj 13 (razgovor \| doprinosi) 90 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Ausschnitt aus dem Totenbuch der Neschons.jpg\|450px\|mini\|Ljudi dolaze Ozirisu, <small>Knjiga mrtvih</small>]] '''Egipatska mitologija''' se zasniva na [[totem]]izmu - vjerovanju u svete [[životinje]]. Karakteriziraju je božanstva s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje iznimke. ~~Jedna~~Jedan od glavnih dijelova religije drevnog Egipta ~~jeste~~jest vjerovanje u [[zagrobni život]], čemu svjedoči velik broj pronađenih grobnica, među kojima su [[Velika piramida\|piramide]] najveće, zatim velik broj [[mumija]], statua, ali i brojna božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina bogova ima [[ankh]], sveti znak života. Egipćani su se klanjali [[bog]]ovima, štovali ih i prinosili im žrtve. Smatrali su ih gospodarima svijeta. Vjerovali su u tisuće bogova. Tako je bilo uvijek, osim za razdoblja Amarne. Po naredbi faraona [[Ekhnaton]]a, hramovi su zatvoreni, a izgrađen je novi grad - [[Amarna]]. U Amarni su štovali [[Aton]]a - Sunčev disk. Prikazima starih bogova uništavana su lica. Za vrijeme invazija [[Grčka\|Grka]], [[Thoth]] je povezivan sa [[Hermes]]om. Tijekom vladavine [[Rim \|Rimljana]], uvedeno je [[kršćanstvo]], te su hramovi zatvoreni. Izdana je naredba da se zabrani štovanje poganskih bogova. Tada je Egipat preživio sve, osim gubitka svojih bogova.

Egipatska mitologija: razlika između inačica