Luterani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
fix |
exp |
||
Redak 4:
'''Luteranizam''' je grana [[Protestantizam|protestantizma]] koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16. stoljeća [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Reakcije vlasti i Katoličke crkve na međunarodno širenje Lutherovih 95 teza su dovele do druge podjele [[kršćanstvo|kršćanstva]] nakon 1054.
Lutherovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske [[reformacija|reformacije]] prvenstveno na teritorijima njemačkog govornog područja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Počevši s [[Devedeset pet teza]], objavljenih 1517., Lutherova djela su se proširila po inozemstvu čime je započelo širenje rane ideje reformacije koja je bila izvan kontrole Rimske kurije i cara Svetog Rimskog Carstva. Razdor između luterana i katolika postao je evidentan objavom Wormskog edikta 1521. kojim je osuđen Lutherov nauk te zabranjeno građanima Svetog Rimskog Carstva braniti ili propagirati ga za što je bila predviđena kazna konfiskacije cjelokupne imovine, čija bi jedna polovina pripala caru, a druga tužitelju. Razdor se prvenstveno bazirao na nesuglasiju oko pravog izvora autoriteta u crkvi (formalni princip reformacije) te nauke o opravdanju (materijalni princip reformacije). Luteranizam je priznat kao institucionalizirana religija u Svetom Rimskom Carstvu [[Augsburški mir|Mirom u Augsburgu]] (1555.), kojim je ustanovljeno načelo ''cuius regio'', odnosno mogućnost građana carstva da prakticiraju ili katoličku ili luteransku vjeru (uz isključenje bilo koje druge) i to ukoliko se ista podudara s onom kneževa kojima su podvrgnuti, uz mogućnost odabira dobrovoljnog izgnanstva.
Luteranizam zagovara doktrinu opravdanja "samo po milosti kroz vjeru i na temelju Svetog pisma", uzimajući Sveto pismo kao konačni autoritet u svim pitanjima vjere. Ovakav nauk je u direktnoj suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, definiranim na [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]], koji kaže da autoritet u pitanjima vjere dolazi iz pisane Božje objave (Sveto pismo), ali i usmene kršćanske predaje (Tradicija). Nadalje, luteranizam prihvaća zaključke isključivo prva četiri [[Ekumenski sabor|ekumenska sabora]] koji su održani prije 1054. kada je kršćanska crkva još uvijek bila jedinstvena. Poput drugih kršćana, Luterani vjeruju u Sveto Trojstvo, da je Isus Krist Bog i čovjek, da su svi ljudi grešni od vremena Adama i Eve te da su ljudi spašeni Isusovom mučeničkom smrću na križu. Luterani vjeruju da je središnja ideja njihovog vjerovanja da su ljudi spašeni milošću po vjeri zbog Isusa Krista. Glavne točke luteranske teologije su sažete 1530. u djelu Philipa Melanchthona pod nazivom Augsburška konfesija (lat. Confessio Augustana).
| |||