Gotika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna i poveznice |
|||
Redak 1:
{{dz}}
[[Datoteka:StDenis_Langhauswand2.JPG|mini|desno|200px|<center>Unutrašnjost kora prve gotičke građevine, St. Denis u
'''Gotika''' je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] tijekom [[13. stoljeće|13]]. i [[14. stoljeće|14.stoljeća]]; najsamostalniji stilski izričaj zapadnoeuropske umjetnosti nakon [[antika|antike]].
== Opće
[[Datoteka:Giotto_-_Scrovegni_-_-36-_-_Lamentation_(The_Mourning_of_Christ).jpg|mini|desno|250px|<center>[[Giotto di Bondone]],
Isprva stil francuskih [[katedrala]], gotika se do kraja 14.stoljeća razvila u mnogo svjetovniji umjetnički smjer poznat pod nazivom međunarodni stil ili internacionalna gotika. Ovaj se stil nastavio do kasnog [[15. stoljeće|15.stoljeća]] kad ga je zamijenila [[renesansa]].
Vremensko trajanje gotike razlikuje se u u određenim područjima, primjerice dok se u [[Italija|Italiji]] već od 14.stoljeća javljaju ideje [[humanizam|humanizma]] i individualizma svojstvenih ranoj renesansi počevši od [[Francesco Petrarca|Petrarke]] , u [[Engleska|Engleskoj]] gotika traje i do [[17. stoljeće|17.stoljeća]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] se gotika isprepliće s [[mauri|maurskom]] umjetnošću.
Osim u arhitekturi, gotička umjetnost najprisutnija je u [[skulptura|skulpturi]] , [[vitraj|vitrajima]], [[freska|freskama]] , [[štafelaj|štafelajnom]] slikarstvu i u [[iluminacije|iluminiranim]] rukopisima. Gotičku umjetnost karakterizira velika narativnost, kroz sve vidove umjetnosti "priča se priča", bilo da se radi o vjerskim motivima ili o svjetovnijoj tematici. Razvoj književnosti također je utjecao na nove svjetovne motive u likovnoj umjetnosti. Religijski prizori često su uključivali i prizore iz prirode, poput [[alegorija]], prikaza mjeseci, [[zodijak|zodijakalnih]] znakova, sezonskih poljoprivrednih radova i sličnoga.
Svjetovna umjetnost jačala je pod utjecajem razvoja gradova, trgovine i ekonomije, što je omogućilo bogatijem sloju da naručuje izradu zavjetnih skulptura ili iluminiranih rukopisa. Novoosnovani [[ceh|cehovi]] okupljali su i evidentirali umjetnike koji su bili smatrani vještim obrtnicima, zahvaljujući čemu danas znamo imena brojnih gotičkih majstora.▼
▲Svjetovna umjetnost jačala je pod utjecajem razvoja gradova, trgovine i ekonomije, što je omogućilo bogatijem sloju da naručuje izradu zavjetnih skulptura ili iluminiranih rukopisa.
== Arhitektura ==
Prvim građevinama gotike smatraju se [[Pariz|pariška]] crkva [[Bazilika Saint-Denis|Saint Denis]], koju je [[1137]]. godine dao
[[Datoteka:Ca' d'Oro facciata.jpg|mini|desno|
▲:{{glavni|Gotička arhitektura}}
Nasuprot romaničkih širokih ploha, zbijenosti i masivnosti, gotička arhitektura teži visini, prozračnim formama i „nedokučivom interijeru” prepunom svjetla. Arhitektonski elementi poput [[svod|rebrastog križnog svoda]], prelomljenih [[luk]]ova i snažnih [[kontrafor]]a, naglašavaju visinu građevina. Kontrafori završavaju šiljastim tornjićima (fijale), s kovrčastim kamenim ukrasima (rakovice, pužarice) na rubovima. Na pročelju gotičkih katedrale nalaze se obično po dva visoka i šiljasta [[zvonik]]a, kojima je naglašena dominacija vertikale u cijelom sustavu, a iznad sjecišta glavnoga broda s poprečnim uzdiže se tanki i vitki krovni tornjić<ref name=HELZMK/>. Važnu ulogu u gotičkom prostoru imaju ukrasne galerije ili visoku prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću. Graditelji gotičkih katedrala također koriste bogatstvo obojene svjetlosti putem vitraja, čime crkveni prostor gubi težinu i postaje transcendentalan.
▲Prvim građevinama gotike smatraju se [[Pariz|pariška]] crkva [[Bazilika Saint-Denis|Saint Denis]], koju je [[1137]]. godine dao pregraditi [[opat Suger]], a zatim [[katedrala u Chartresu]].
Rana gotika obuhvaća razdoblje 12. i početka 13. stoljeća a obilježena je jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na romaničku tradiciju. U zreloj gotici dolazi do postupne dominacije skulpture u odnosu prema arhitekturi. ▼
▲[[Datoteka:Ca' d'Oro facciata.jpg|mini|desno|250px|Ca'd'Oro, Venecija, cvjetna gotika iz prve pol. 14.st, stil koji se zadržao do 16.stoljeća.]]
▲Rana gotika obuhvaća razdoblje 12. i početka 13. stoljeća a obilježena je jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na romaničku tradiciju.
Kasna gotika od 14.stoljeća nadalje, donosi gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije. Obilježena je pretrpanošću ukrasima, pojavljuju se ukrasi u obliku plamena ("plamena gotika"), cvjetova ("cvjetna gotika") i sl.
[[Venecija]] 15.stoljeća primjer je talijanske cvjetne gotike, bazirane na romaničkoj arhitekturi koja je "razbijena" mnoštvom ukrasa, detalja, kao i zvjezdastim i mrežastim svodovima.
== Skulptura ==
▲:{{glavni|Kiparstvo gotike}}
Najvažnija klasična gotička umjetnost prisutna je na skulpturama koje ukrašavaju zidove katedrala poput ''Portala kraljeva'' ([[Katedrala u Chartresu]]).
Skulptura koja je u doba romanike i rane gotike bila potpuno u funkciji arhitekture, tijekom gotike se polako oslobađa iz arhitektonskog okvira i dobiva sve veći značaj.
[[Datoteka:Cenral tympanum Chartres.jpg|mini|desno|<center>Skulpture na zapadnom portalu [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]], sredina 12.stoljeća.<center>]]▼
Crkvena skulptura najčešće prikazuje tri glavna motiva: svakidašnji život (godišnja doba, mjeseci važni za poljoprivredu); moralni život (borba kreposti i mana), i misaoni (slobodni život, preuzet iz antike). Skulpture svetaca, kraljeva, alegorijskih i drugih likova na portalima katedrala daju najbolji primjer umjetničkog razvoja koji je prethodio potpunom oslobađanju skulpture u [[renesansa|renesansi]].
Kiparski motivi gotike su prvenstveno ograničeni na crkvenu skulpturu s religijskim i moralizatorskim prizorima. No ovo doba donosi i pojavu prvih individualnih [[portret]]a i [[autoportret]]a, najčešće crkvenih građevinara i kipara te pokrovitelja umjetnosti.
Ljudske figure se prikazuju sa sve većim [[Realizam|realizmom]], a prigušen utjecaj klasične antičke umjetnosti vidljiv je u ekspresivnosti izraza, naglašavanju emotivnog stanja i u pažljivom oblikovanju draperija prikazanih likova.
▲[[Datoteka:Cenral tympanum Chartres.jpg|mini|desno|<center>Skulpture na zapadnom portalu [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]], sredina 12.stoljeća.<center>]]
== Spomenici europske gotičke arhitekture i skulpture ==
Line 70 ⟶ 53:
== Gotičko slikarstvo ==
Slikarstvo rane gotike obilježeno je isprva sporim razvojem, većinom se svodilo na umjetnost vitraja koja je potisnula prijašnje iluminacije samostanskih rukopisa. Oslanjajući se na romaničku tradiciju i pod utjecajem crkvene skulpture, u vitrajima se razvio plošni, ornamentalan stil bez trodimenzionalnosti.
Tijekom 13.stoljeća u Francuskoj se razvio "elegantni stil" vidljiv u iluminacijama molitvenika, pri čemu se ljudske figure prikazuju uz sve više pažnje i detalja i s naglašenijim volumenom. U Italiji toga vremena slikarstvo je obilježeno "novobizantskim" stilom koji je uslijedio nakon [[križari|križarskog]] osvajanja [[Carigrad|Carigrada]] godine [[1204]].
[[Datoteka:Gentile_da_Fabriano_Adoration.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Gentile da Fabriano, "Poklonstvo Maga", 1423.]]▼
▲[[Datoteka:Gentile_da_Fabriano_Adoration.jpg|mini|lijevo|250px|Gentile da Fabriano, "Poklonstvo Maga", 1423.]]
Preokret u slikarstvu 14.stoljeća donosi talijanski umjetnik [[Giotto di Bondone]].
Line 84 ⟶ 66:
Slikari srednje i sjeverne [[Europa|Europe]] preuzeli su od talijanskih umjetnika narativnost, prikaze krajolika i prostornost slike.
Francusko gotičko slikarstvo početka 15.stoljeća obilježili su [[Flamanci]], [[braća
Oko 1400. godine u Europi se spajanjem sjevernih i talijanskih tradicija razvio tzv.
== Povezani članci ==
| |||