Mljet: razlika između inačica

Kratko nakon pobjede u borbi s romanskim stanovništvom i istjerivanjem istog s otoka, Neretvanska se oblast raspada. Dio njezinog područja pripalo je srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj dok su otoci [[Korčula]] i Mljet pripali Zahumlju, kojim je vladao knez [[Ljutovit]] i u njegovom će posjedu ostati do polovine [[12. stoljeće|12.]] stoljeća. Ljutovit je za vrijeme svoje vladavine darovao benediktinskom opatu Petru crkvu [[Sveti Pankracije|sv. Pankracija]] u [[Babino Polje|Babinom Polju]] i zaprijetio svim stanovnicima otoka i okolice da ni na koji način ne smiju uznemiravati ili ometati [[Benediktinci|benediktince]] u njihovom posjedovanju crkve i zemlje. U to je vrijeme Ljutovit uživao potporu [[Bizant|Bizantske]] vlasti, ali kad je srpski [[Knez Vojislav|knez Vojislav]] pobijedio bizantsku vojsku, automatski je potukao i Ljutovitovu. Zahumlje je izgubilo samostalnost koju je imao za vrijeme Bizanta i, zajedno s Mljetom, potpao pod [[Duklja|Duklju]]. Mljet je ostao pod Dukljom i za vrijeme Vojislavovog nasljednika Mihajla ([[1050.]] – [[1082.]]), o čemu svjedoči i zavjetna crkvica [[Sveti Mihovil|sv. Mihajla]] u današnjoj uvali Sutmiholjskoj u kojoj je pronađen [[Predromanika|predromanički]] [[pleter]]. Pod vlast Duklje tada dolaze [[Travunija]] i [[Raška]], a dolaskom na vlast raškog kneza Dese, Mljet je došao pod [[Raška (država)|Rašku]] vlast. U tom periodu na Mljetu su se odigrali značajni događaji koji će bitno utjecati na njegovu daljnju kulturno – ekonomsku povijest.